Hipokratija

Neurohirurgija u Srbiji: od otvaranja lobanje dletom i čekićem, do gama noža i kompjuterske navigacije kroz mozak

Današnji gosti Hipokratije su profesori neurohirurgije na Medicinskom fakultetu u Beogradu, dr Miloš Joković, direktor Neurohirurške klinike KCS i dr Živorad Đorđević, legendarni i dugogodišnji direktor Urgentnog centra u KCS.

Neurohirurgija je medicinska specijalnost i grana hirurgije koja se bavi hirurškim lečenjem mozga i kičme. U poslednjih nekoliko decenija, sve više neurohirurških bolesti leči se minimalno invazivnim metodama, zahvaljujući razvoju tehnike i pomoćnih uređaja, pre svega mikroskopa i sistema za navigaciju u skučenim prostorima lobanje i kičmenog stuba u kojima su smešteni mozak i kičmena moždina. 

Istorija neurohirurgije, kao i istorije medicine, datira iz drevnih vremena. Prve neurohirurške intervencije, trepanacije (pravljenje otvora na lobanji uz pomoć dleta i čekića, a kasnije i svrdla) bile su i prve intervencije u ovoj oblasti medicine, a vršene su čak i pre antičkih vremena. Iako je smrtnost tako „operisanih“ osoba bila velika, postoje svedočenja da je bilo i preživelih. U pojedinim slučajevima, na lobanjama su činjeni trepanacijski otvori iz ritualnih razloga. Trepanacioni otvori na lobanjama otkriveni su i na tlu Balkana, u Mokrinu, još iz perioda gvozdenog doba (300 skeleta, na 8 lobanja izvršena trepanacija) i u Krivoj Reci (3 trepanacijska proboja lobanja). Neke, doduše, nepotpune dokaze o trepanacijama lobanja među Crnogorcima i Srbima ostavilo je više istoričara medicine.
Najveći evropski autoriteti pre modernog vremena, slične operacije, tj. trepanacije, praktikovali su samo u krajnjoj nuždi.
U dvadesetom veku i veku u kome živimo, medicina je zahvaljujući školovanim lekarima i opštem, a naročito tehnološkom napretku, neuporedivo bolja nego ikad u prethodnim vremenima. Ta promena se osetila i danas se oseća i na Balkanu.

Sa prvim ali sporadičnim operacijama iz neurohirurškog domena u Srbiji početo je u Hirurškom odeljenju Opšte državne bolnice u Beogradu (od 1923. godine) a ozbiljna neurohirurgija, često na dnevnom nivou datira osnivanjem prvog neurohirurškog odeljenja u Srbiji, u okviru Hirurške klinike u Beogradu (1938).
Specijalizacija iz neurohirurgije već godinama u Srbiji i većini drugih zemalja traje 6 godina. Ona predstavlja obrazovni proces u toku kog specijalizant dobija teorijsko i praktično znanje iz područja neurologije, hirurgije i naročito neurohirurgije, ali i iz područja prevencije, dijagnoze, procene, terapije i intenzivne terapije teških bolesnika. Neurohirurgija, pre svega, leči pacijenate sa povredama i dobroćudnim i zloćudnim bolestima, tj. tumorima centralnog i perifernog (autonomnog) nervnog sistema, uključujući i koštane i druge potporne strukture nervnog sistema, kao i krvne sudove namenjene mozgu i kičmi. Neurohirurška klinika Kliničkog centra Srbije u Beogradu za šest dana slavi značajan jubilej – 80 godina svog postojanja, od toga 43 godina u sadašnjoj zgradi, kao i 95 godina od prve neurohirurške operacije u Beogradu. O neurohirurgiji u Srbiji, njenom institucionalnom razviju i o Neurohirurškoj klinici KCS u Beogradu, kao bolnici i školi, govoriće nam opširnije naši današnji, vrlo uvaženi gosti.

Emisiju priprema i vodi prof. dr Momčilo B. Đorđević.

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво