Hipokratija

Mamografija nekad, sad i u budućnosti

Tema današnje Hipokratije biće mamografija nekad, sad i u budućnosti. Gošća u emisiji biće gospođa doktorka Zorica Milošević, specijalistkinja radiologije, direktorka dijagnostike na Institutu za radiologiju i onkologiju Srbije i profesorka na Medicinskom fakultetu u Beogradu.

Mamografija je način dobijanja slike tkiva dojke uz pomoć malih doza rendgenskih, tj. x-zrakova, što omogućava otkrivanje raka (kancera) dojke u ranom stadijumu razvoja. Pre otkrića x-zrakova, najveći broj kancera dojke, ako ne i svi, otkrivan je tek kad dostigne dovoljnu veličinu da bi se mogao napipati, bilo slučajno, bilo pregledom kod lekara. Osamnaest godina posle 1895. godine u kojoj je doktor Rendgen otkrio x-zrake (oni i danas nose njegovo ime), jedan nemački hirurg započeo je sistematsko proučavanje 3000 dojki koje su on i kolege svojim pacijentkinjama odstranili zbog raka. Odmah se zapitao da li bi korišćenje nove tehnike snimanja moglo utvrditi kakvo je tkivo u dojci žene kod koje se sumnja na rak. Kad je 1913. godine počeo da snima dojke Rengenovom mašinom, video je da mu snimci pokazuju oblik i širenje kanceroznog tkiva u njenoj unutrašnjosti. Mamograf, kao rendgenski instrument namenjen isključivo dojci, uveden je u praksu tek 1949. godine, a već 1969. u razvijenom svetu primenjuju se usavršeni mamografi i formiraju se mamografske jedinice.
Kako je tehnologija napredovala, digitalni metod snimanja dojke postao je dominantan i 2000. godine odobren od strane Američke uprave za hranu i lekove, što je za ceo svet bio znak da je taj metod efikasan i bezbedan. Nekih 11 godina kasnije, odobrena je i trodimenzionalna (3D) tehnologija, koja se u poređenju sa digitalnom tehnologijom brzo pokazala superiornom. U svetu radiologa ova tehnologija je poznata kao digitalna 3D tomosinteza dojke, koja radiologu omogućava pregled dojke sloj po sloj, tako da postaju vidljivi fini detalji njenog tkiva. Tomosinteza dojke, uz tradicionalnu digitalnu mamografiju, otkriva invazivne kancere dojke mnogo češće nego tradicionalna mamografija.
Šta je na horizontu što će poboljšati sada najmoderniju mamografiju? To je molekularno prikazivanje kancera zasnovanih na snimanju gustog tkiva dojke, a onda i specifični „gama imižing" namenjen ženama sa visokim faktorom rizika, a negativnim mamogramom. Jednog dana, kancer dojke biće pobeđen, jer nam je već danas na raspolaganju čitav arsenal oružja za identifikaciju i uništavanje neprijatelja koji živi u tkivu dojke, a o kome će nam govoriti dr Zorica Milošević, profesorka radiologije na Medicinskom fakultetu u Beogradu.

Emisiju priprema i vodi prof. dr Momčilo B. Đorđević.

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи