Hipokratija

Tema emisije glasi: Kako su „iks" tj. rendgenski zraci za nešto više od 100 godina napravili dijagnostičku revoluciju u medicini

Gost emisije biće gospođa doktorka Biljana Milatović, specijalista neuroradiologije u Neurohirurškoj klinici KCS i gospodin Ratko Kraković, elektroinženjer, ekspert za kompjutersku medicinsku dijagnostiku iz Alfa imidžinga

Medicinska radiografija, tj. slikovno prikazivanje, tzv. imidžing delova tela i tkiva ljudi u medicinske, pre svega, dijagnostičke svrhe, nastala je nakon što je nemački profesor fizike Vilhem Rendgen otkrio iks zrake 1895. godine. Ti zraci se obično označavaju kao rendgenski. S njihovim korišćenjem počelo se vrlo rano, i pre nego što je utvrđeno da ispoljavaju jonizujući efekt, tj. radijaciju koja preko slobodnih kiseoničkih radikala oštećuje DNK i dovodi do mutacije gena, čime se stvaraju uslovi za pojavu kancera. Prolazeći kroz različita tkiva, čija gustina nije ista, rendgenski zraci bivaju u njima nejednako apsorbovani, a kad se zraci probiju kroz tiva i izađu na drugu stranu tela, onda pogađaju unapred postavljeni fotografski film ili fluoroscentnu ploču i tako daju sliku snimanog dela tela. Profesor Rendgen dobio je 1901. godine prvu Nobelovu nagradu za fiziku. Između 1906. i 1912. godine uvedene su farmaceutske boje čijim je ubrizgavanjem u cirkulaciju krvi omogućeno prebojavanje organa koji zato postaju rendgenski vidljivi. Od 1960. godine, primenom kontrastnih boja, omogućeno je prikazivanje i kalibra krvnih sudova, a na osnovu toga i njihove funkcionalnosti.
Uvođenje u upotrebu digitalne i kompjuterizovane tehnologije, 1971. godine, omogućilo je elektronsko prikazivanje mozga i kičme sa do tada nezamislivom preciznošću i jasnoćom. Pod vođstvom Gotfrida N. Hounsvilda, istraživača EMI laboratorije iz Engleske, teoretski koncept kompjuterizovane tehologije snimanja glave i mozga realizovan je i uveden u kliničku upotrebu 1973. Ta godina je označila novu eru u dijagnostičkoj radiologiji. Ispostavilo se da je do tada čitavo bogatstvo potencijalnih radioloških informacija bilo u potpunom mraku. Gotfrid N. Hounsfild iz kompanije EMI i Alen Kormak sa Univerziteta Taft, dobili su 1979. godine Nobelovu nagradu za uvođenje kompjuterske tehnologije u radiološku praksu.

O mogućnostima savremene dijagnostike na bazi kompjuterizovane tehnologije, govoriće naši gosti, gospođa Biljana Milatović i gospodin Ratko Kraković.

Emisiju priprema i vodi prof. dr Momčilo B. Đorđević.

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво