Riznica – Čuvari Hristovog groba

Običaj „Čuvanje Hristovog groba”, deo baštine dalmatinskih Srba, predstavljen je u četvrtak, 16. januara, u Etnografskom muzeju u Beogradu.

Ovaj običaj nalazi se na Listi nematerijalnog kulturnog nasleđa Republike Srbije. Objedinjuje arhaične rituale i staru hrišćansku tradiciju čuvanja Hristovog groba, koju, više od pet vekova, praktikuju i pravoslavci i rimokatolici u mestu Vrlika u Dalmatinskoj Zagori - od Velikog petka do Vaskrsenja, kada počinje opštenarodno veselje. Tradicija je da čuvari Hristovog groba, posle Vaskršnje liturgije, zapevaju pesme svog kraja - ojkače. Tada se čuju gusle, diple i gluvo kolo.

Otkud običaj čuvanja Hristovog groba u severnoj Dalmaciji, u gradiću smeštenom između planina Dinare, s jedne, i Svilaje i Kozjaka, s druge strane, nije pouzdano utvrđeno. Po jednoj priči, neko od sveštenika bio je u Jerusalimu odakle je doneo običaj, a po drugoj su naoružani ljudi, obučeni u posebne nošnje, štitili narod za vreme obreda u Veliki petak.

Nošnja čuvara Hristovog groba je posebna, nosi se samo o Vaskrsu i vezuje se isključivo za ove vrličke vitezove. Teška je skoro osamnaest kilograma i bogato je ukrašena. Društvo „Čuvari Hristovog groba" poseduje autentičnu nošnju staru oko 200 godina, koja se danas čuva u Etnografskom muzeju u Beogradu. Sada vrlički čuvari Hristovog groba nose drvene puške, a u starini su nosili prave.

Čuvari Hristovog groba sastaju se na Veliki petak i tada biraju harambašu - čestitog i viđenog domaćina koji rukovodi ceremonijom. Počasnu stražu pred oltarom mogu držati samo pošteni mladići, bez mrlja u biografiji. Obavezno je da budu vernici, da poste, ispovedaju se i pričešćuju, a nošnju ne može poneti niko ko nije iz vrličkog kraja, tačnije, mora biti iz nekog od devet sela vrličke opštine.

Običaj star više od 500 godina Srbi iz Vrlice danas neguju u Batajnici, gde je veliki broj njih našao utočište posle 1995. godine i vojne operacije „Oluja". Tradicija čuvanja Hristovog groba, za koju naglašavaju da ni u vreme Drugog svetskog rata nije prekidana, bila je po odlasku srpskog naroda iz Krajine u izbeglištvo zamrla desetak godina, da bi 2005. običaj bio obnovljen i od tada se upražnjava za Vaskrs u crkvi Rođenja presvete Bogorodice s blagoslovom vladike sremskog Vasilija.

Gost „Riznice" je Radovan Pilipović, direktor Arhiva Srpske pravoslavne crkve. Sa njim razgovaramo o Čuvarima Hristovog groba iz Vrlike i, uopšte, o Srbima iz Krajine i njihovoj istoriji. Donosimo dokumentarne tonske slike iz Etnografskog muzeja, gde je prvi put u celosti prikazan običaj Čuvanja Hristovog groba. Izvođači su bili članovi „Društva Čuvara Hristovog groba" i KUD „Krajina".

Urednik i autor: Sonja Malavrazić

 

 

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво