Читај ми!

Repriza

Srpska humoristička štampa u 19. veku

Večerašnja emisija ''Kod dva bela goluba'' govori o nastanku i razvoju humorističke štampe u Srbiji, o humorističko-satiričnim listovima koji su pokretani i izdavani u 19. veku. Priča o ovim listovima ispričana je uz pomoć knjige ''Jedna smešna istorija'', čiji je autor Alek Marjano.

Prve oblike humora otkrivamo u mnogim oblicima narodnog usmenog stvaralaštva, pa i u zapisima nekih srednjovekovnih autora. Pojava humorističke štampe, polovinom 19. veka, označila je jednu potpuno novu fazu razvoja humora i satire. I na samom početku nalazi se list karakterističnog naziva: ''Šaljivac''.To je naš prvi humoristički list. Pokrenut je u novembru 1850. godine u Beogradu.

Nakon ovog lista pokretani su brojni humorističko-satirični listovi u Beogradu, Novom Sadu, Pančevu, Smederevu, Nišu, Kragujevcu i u nekim drugim mestima. Većina tih listova osnovana je sa ciljem da se komentariše aktuelna društvena situacija, državni i međudržavni problemi. Osnivaju se listovi živopisnih naziva: Romi daba, Komarac, Domišljan, Ren, Humorista, Žiža, Danguba, Vragolan i drugi. Svaki od ovih listova pokušavao je da uoči smešne strane stvari o kojima je govorio, i da ukaže na ljudske slabosti, mane i nedostatke. Pisci i urednici kao što su: Jovan Jovanović Zmaj, Ilija Ognjenović Abukazem, Sima Lukin Lazić, Milan i Jelisaveta Pešić, stvorili su plodno tle koje je pomoglo dalji rast i razvoj naše humorističke štampe.

Od prvog humorističkog lista ''Šaljivac'', koji je pokrenut 1850. godine, preko humorističkih listova ''Komarac'','' Zmaj'', ''Žiža'' i ''Starmali'', koje je izdavao Jovan Jovanović Zmaj, pa sve do listova kao što su ''Fenjer'', ''Brka'', ''Ćosa'', ''Era'', ''Kića'', ''Mirođija'', emisija daje sažet pregled istorijskog razvoja humorističke štampe u Srbiji 19. veka.

Autor emisije: Vojislav Karanović.

Код два бела голуба

Autor:
Војислав Карановић

Од свог почетка, 1968. године, па до данас емисија Код два бела голуба прича приче о старом Београду, његовим житељима, појавама и догађајима, али и приче о прошлости осталих места Србије, и о свему ономе што представља живо језгро наше традиције. [ детаљније ]

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво