Muzička pletenica

In memoriam: Miodrag Mile Bogdanović (1923-2012)

Sve se završilo 7.marta oko podneva. Miodrag Bogdanović je otišao u neku drugu stvarnost. Tokom života bio je okružen kolegama, prijateljima, porodicom. Mileta Bogdanovića su gotovo svi doživljavali drugačije. Pevač, sportista, društveni radnik,slikar, pisac...Uvek je sebi nalazio interesovanje gde će uposliti talenat.

Mile Bogdanović je rođen 10. septembra 1923.godine u ulici Kraljice Natalije od majke Olge i oca Bojana. Imao je stariju braću Milorada i Jovana, kao i mlađu sestru Pavu. Kada je bio četvrti razred osnovne škole, kao dete, prvi put je zapevao preko talasa predratnog Radio Beograda koji se tada nalazio u zgradi Srpske Akademije Nauka i umetnosti u Knez Mihajlovoj ulici na petom spratu.

Posle oslobođenja Miodrag Mile Bogdanović se na predlog Miodraga Vasiljevića aktivno uključuje sa drugim pevačima u stvaranje radio-programa. Repertoar su činile narodne, gradske i tada nezaobilazne pesme inspirisane Narodno oslobodilačkom borbom. Na Nikoljdan 19. decembra 1944. godine Mile je prvi put na programu zapevao. Usledili su dalji pozivi tako da je njegovo pevanje na radiju bilo redovno u živim nastupima do 1954. godine, a onda je usledila era snimanja muzike što je pevačima jednim delom olakšalo posao.

Mile Bogdanović je sarađivao sa mnogim orkestrima, mada je voleo da izdvoji dva, a to su NO pod upravom Vlastimira Pavlovića Carevca i TO Makse Popova. Kolege i kompozitori su ga posebno cenili. Nezaobilazne su priče o maratonima u natpevavanju Mileta i Cuneta. Kompozitor Žarko Petrović dao je baš Miletu Bogdanoviću svoje najlepše pesme, poput Serenade o Beogradu.

I ako nikada nije niti pušio, niti pio, Mile Bogdanović je voleo kafane, boemski život u njima i pesmu koja kao da je baš tamo imala svoj puni smisao. Razume se, voleo je on i koncertne dvorane, otvorenu scenu i druge koncertne prostore gde je često nastupao. U poznijim godinama obuzela ga je strast za pisanjem pa je i tu ostavio traga. Njegovi memoari i sećanja dragocena su građa koja je smeštena u četiri objavljene knjige.

Karijera Miodraga Bogdanovića-Mileta obilovala je različitim životnim aktivnostima na mnogim poljima: muzičkom, humanom, sportskom, spisateljskom, graditeljskom...Pečat njegovom bitisanju ipak je dala muzika, narodna i starogradska i to ona prava, i, naravno, porodica.

Neka mu je večna slava i hvala!

Музичка плетеница Музичка плетеница

Autor:
Ненад Камиџорац

Мелодија, хармонија и ритам представљају «триест» сваке музичке форме, самим тим и народне музике која је, у оставштини, углавном стицала форму варошке музике јер је најчешће звучно бележена тек у градовима где су је изводили познати инетрпретатори којима је пружена шанса да наступају на Радио-програму или снимају тада популарне плоче на 78 обртаја. [ детаљније ]

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво