Hagen i poslednji lautisti

U četvrtoj, poslednjoj emisiji ciklusa koji posvećujemo jubileju nemačkog kompozitora i jednog od poslednjih virtuoza na lauti, Bernharta Joakima Hagena, slušate dela ovog autora i Karla Kohauta.

Hagenova dela nastaju u drugoj polovini 18. veka u trenutku kada je dvor u Bajrojtu jedno od retkih mesta gde se muziciranje na lauti i dalje negovalo, i to pre svega zahvaljujući zalaganjima pruske princeze Vilhemine. U Hagenovim trostavačnim sonatama za lautu pronalazimo idiomatsku melodijsku invenciju i suvereno vladanje instrumentom, prepoznatljivo u virtuoznim pasažima koji su pisani uvažavajući specifične mogućnosti laute.

Šest godina mlađi od Hagena, Karl Kohaut je radio kao muzičar i činovnik na habzburškom dvoru. Visoko cenjen na dvoru, neretko je putovao sa carom Jozefom II komponujući muziku za njegove zvanične posete. Pored dvora, muzicirao je i u domovima aristokrata, poput barona Gotfrida van Svitena, a bio je i solista na javnim koncertima bečkog Društva muzičkih umetnika. Kada je Kohaut bio na vrhuncu karijere, lauta je već postala redak instrument, te i njegova dela za lautu, pre svega koncerti, predstavljaju raritet u muzičkoj literaturi poznog 18. veka. Njegova koncertantna dela su po pravilu trostavačna, sa orkestarskom fakturom u tri glasa, uz često izuzimanje deonice viole, a prepoznatljiva su i po upotrebi kontrapunkta, raznovrsnim strukturama muzičkih fraza i maštovitoj upotrebi pažljivo osmišljenih ritmičkih obrazaca.

Autor Srđan Atanasovski
Urednica Sanja Kunjadić



Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи