Iz arhive Radio Beograda – Mladen Jagušt

Emisiju smo posvetili jubileju, 95. rođendanu našeg eminentnog dirigenta Mladena Jagušta. Čućete antologijske tonske zapise njegovih interpretacija: Simfoniju brevis opus 18 Nikole Petina, Drugu simfoniju Milana Ristića i Svitu Per Gint broj 2 opus 55 Edvarda Griga. Snimci su zabeleženi 1959, 1961. i 1962 godine.

Mladen Jagušt rođen je 10. decembra 1924. godine u Sunji, malom mestu u Hrvatskoj. Osnovnu školu i gimnaziju pohađao je u Kragujevcu, gde je još u šestoj godini počeo savladavanje violine, a dve godine kasnije i klavira. Interes za muziku koji je dokazao već u najranijem periodu života, odvešće ga kasnije i do studija dirigovanja koje upisuje i završava na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji, u klasi Fridriha Cauna, tadašnjeg šefa-dirigenta Zagrebačke filharmonije. Još tokom školovanja na Muzičkoj akademiji u Zagrebu osniva Centralni akademski hor, kasnije nazvan „Ivan Goran Kovačić", sa kojim je osvojio nagradu 1947. u Beogradu. Iste godine postao je dirigent Hora i Orkestra Radio Zagreba, a usledio je i angažman u Zagrebačkoj operi.

Dolazak u Beograd, u kojem živi i danas, odigrao se 1956. kada je bio pozvan da preuzme mesto dirigenta Hora i orkestra tadašnjeg Umetničkog ansambla Doma JNA, a uporedo započinje i rad za pultom Simfonijskog orkestra Radio Beograda. Sa našim ansamblom Mladen Jagušt će, u godinama koje slede, započeti vredan poduhvat snimanja dela savremenih srpskih kompozitora, među kojima će pojedini tonski zapisi do danas ostati i jedini koji su ikada načinjeni. Godine 1965, Jagušt svoje profesionalne angažmane seli u Novi Sad gde će narednih pet godina delovati kao dirigent i direktor Opere Srpskog narodnog pozorišta. Povratak u Beograd označio je izuzetno bogatu i plodnu aktivnost na čelu Hora i Simfonijskog orkestra Radio-televizije Beograd koja će trajati sve do odlaska u penziju, 1984. godine.

Dirigentska karijera Mladena Jagušta broji više hiljada nastupa u gotovo svim muzičkim centrima bivše Jugoslavije, i na najznačajnim festivalima, kao što su BEMUS, NOMUS, Dubrovačke ljetne igre, Ohridsko leto, Mokranjčevi dani, Operski bijenale u Ljubljani i drugi. Značajan segment njegove biografije čine i gostovanja u inostranstvu - Evropi, Dalekom Istoku i Severnoj Americi. Njegovi nastupi na inostranim scenama, ostavljali su duboki utisak na tamošnju muzičku javnost i kritičare koji su sa neskrivenim oduševljenjem isticali da je reč o jednom od verovatno najboljih evropskih dirigenata druge polovine dvadesetog veka.

Prema rečima Mladena Jagušta, zadatak dirigenta je da svim sredstvima kojima raspolaže prodre u suštinu onoga što je kompozitor želeo kada je pisao delo. „Dirigent mora da na trenutak postane sam kompozitor i da toliko prodre u analizu dela, da na kraju zaključi kako je autor hteo baš tako i nikako drugačije. Interpretacija mora biti njegova." – reči su Mladena Jagušta, objuavljene u dnevnom listu Politika 4. decembra 1969. godine.

Urednica emisije Marija Vuković

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво