Jubileji - Veče Enrika Josifa i Ludmile Frajt

U emisiji koju posvećujemo jubileju naših kompozitora – 95 godina od rođenja Enrika Josifa i 100 godina od rođenja Ludmile Frajt, čućete snimak koncerta kojim je 10. novembra ove godine otvoren Festival BUNT 7.0 u Dvorani Lola u Beogradu.

Enriko Josif je pripradnik prvih generacija naših stvaralaca koji su visoko obrazovanje stekli na Muzičkoj akademiji u Beogradu. U periodu od 1947. do 1954. godine studirao je kompoziciju u klasi Milenka Živkovića, a 1957. godine počinje svoj pedagoški rad u ovoj visokoškolskoj ustanovi. Na čelu Udruženja kompozitora Srbije bio je 1967. i 1968. godine.

Opus Enrika Josifa je obiman i šarolik, a ubraja i muziku za pozorište i filmove. Ipak, njegova orkestarska dela smatraju najuspešnijim. Stil Enrika Josifa danas se sagledava kroz promene stilskih obrazaca srpske muzike u drugoj polovini prošlog veka kao jedan od dosledno neoklasično orijentisanih, tačnije, kao neobarokno muzičko pismo. Kompozitor je to svoje bazično opredeljenje za prošireni tonalitet i linearan formalni govor, kako je pisalo u programskoj knjižici koncerta, obojio vlastitom sklonošću ka emotivno jarkim stanjima i strasnim erupcijama u kojima se zvuk širi u svim pravcima odabranog izraza, postaje robusan i sa oporim sazvučjima. Sa druge strane, Josifu su prijale male, umanjene forme kao što su simfonijski stav, simfonijeta, svita ili sonatina, koje je ispunjavao visoko koncentrisanim i vremenski opširnim sadržajem. Posebnu pažnju posvećivao je pevanju, odnosno «pesmenom govorenju» svoje muzike i za tu autonomiju/hipostazu melodije najradije je koristio flautu, ili hor flauta.

U večerašnjoj emisije slušaćete Josifova dela: Psalmodija I za solo flautu iz 1970. godine, Monolog iz 1975. godine, Lugubre i ditiramb za hor flauta i harfu, kao i Koral za 13 gudača.

Drugi deo koncerta bio je posvećen delima Ludmile Frajt. Rođena je 1919. godine u Beogradu, u muzičkoj porodici koja vodi poreklo iz Češke. Ova autorka, malo poznata širem auditorijumu, studirala je na Muzičkoj akademiji u Beogradu kompoziciju u klasi kod Miloja Milojevića i klavir kod Emila Hajeka, a diplomirala je 1946. godine u klasi Josipa Slavenskog, kao prva žena sa diplomom kompozicije na ovoj visokoškolskoj ustanovi. Do 1952. godine bila je šef Muzičkog odeljenja «Avala filma», a potom je prešla na Radio Beograd gde je bila zamenik glavnog urednika Muzičkog programa. Tvorac je čuvenih ciklusa «Muzičke večeri Radio Beograda» i «Mladi koji osvajaju svet».

Ludmila Frajt nije napisala mnogo kompozicija. Tokom pedesetih godina prošlog veka najviše se interesovala za horsku i kamernu muziku, a bila je i prva kompozitorka elektronske muzike u istoriji sprske i jugoslovenske muzike, ali se time njeni proboji ne završavaju. Takođe, prva je kompozitorka filmske muzike u nas.

U svojim delima Frajtova stvara suptilni zvučni univerzum, lirski i intiman, okrenut prema istraživanju tembra i otvoren za formalni eksperiment. U tom pogledu autorka se nije libila jasnog modernističkog prosedea, koristeći neke od tehnika prisutnih u evropskoj posleratnoj avanagardi poput aleatorike, multimedijalnih zahvata i elektroakustičkih istraživanja.

Jedna od temeljnih karakteristika dela Ludmile Frajt je njeno interesovanje za zvuk i zvučne mogućnosti ljudskog glasa, pre svega ženskih glasova, kao i visokih, rezonantnih frekvencija koje otkrivamo u objektima poput metalnih predmeta, zvona, dečjih igračaka, odnosno u svetu kompleksnog ptičjeg peva.

Godine 1971. nastala je dirljiva Uspavanka za sopran i dečje igračke u kojoj je autorka osmislila preplitanje sveta odraslih i dece uz pomoć zvukova igračaka koje je imala u svojoj kući. Odmah potom čućete i Muziku za 13 gudača.

Urednica emisije: Marija Vuković.

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво