Festival Proms 2019.

Dela Bendžamina Britna i Gustava Malera izvodi Simfonijski orkestar BiBiSi-ja pod upravom Edvarda Gardnera. Solista je pijanista Leif Ove Andsnes, a sudeluju i Klaudija Manke, mecosopran i Stjuart Skelton, tenor. Snimak je sa koncerta održanog 1. avgusta u Rojal Albert Holu u Londonu.

Pored obeležavanja 125. godišnjice od osnivanja, organizatori ovogodišnjeg Promsa su posebnu pažnju posvetili i proslavljanju 150 godina od rođenja dirigenta Henrija Vuda, jednog od osnivača festivala. Tim povodom izvedeno je preko 30 dela koja je svojevremeno Vud premijerno predstavljao Promsovoj publici.

Jedno od ostvarenja pisanih za Proms po Vudovoj porudžbini bio je i Klavirski koncert Bendžamina Britna, tada mladog, perspektivnog dvadesetčetvorogodišnjeg kompozitora, a koji ćemo slušati kao prvu numeru. Inače, Britn je ovo delo premijerno svirao na Promsu 1938. godine kada je Simfonijskim orkestrom BiBiSi-ja dirigovao Henri Vud, na koncertu iz ciklusa Noviteti Henrija Vuda. Međutim, uvidevši nakon premijere izvesne nedostatke u trećem stavu, Britn je delo preoblikovao i predstavio na Festivalu u Čeltnamu 1946. godine. Na tom koncertu Britn je dirigovao Simfonijskim orkestrom BiBiSi-ja, a solističku deonicu je svirao tada mladi australijski pijanista Noel Mjuton-Vud. Ova verzija dela potom je iste godine predstavljena i na Promsu, kada je Noel Mjuton-Vud svirao uz pratnju Londonskog simfonijskog orkestra.

Za razliku od kolosalne osme simfonije - Simfonije hiljade - koju je Gustav Maler komponovao 1907. godine, deveta simfonija - pisana godinu dana kasnije i nazvana Pesma o zemlji - dočarava potpuno drugačiji svet. Kompozitor je bio inspirisan stihovima iz antologije stare kineske lirike koju je pod naslovom Kineska flauta objavio Hans Betge, a ovo delo je smatrao oproštajem od ovozemaljskog života. Naime, 1907. godine, kada je Maler imao 47 godina, saopšteno mu je da je njegovo srce u takvom stanju da će živeti još svega nekoliko godina. U to vreme doživeo je i velike udarce na privatnom i profesionalnom planu, jer je u kratkom razdoblju izgubio stariju ćerku Mariju i mesto direktora Bečke opere. Egzistencijalna kriza je bila pokretač da autor preispita mračnu granicu između života i smrti: „Jedan jedini udarac", pisao je Maler, „bio je dovoljan da izgubim sav spokoj i mir koji sam ikada postigao. Stojim licem-u-lice sa prazninom i sada, na kraju svog života, moram da počnem da učim kako da ponovo hodam..."

Henri Vud je bio jedan od prvih dirigenata koji su na Promsu izvodili Malerova dela: 1903. godine dirigovao je Prvu, a 1905. i Četvrtu simfoniju. Pesmu o zemlji je premijerno izveo 1914. godine u Kvins Holu u Londonu, kada je ovo delo publika primila sa velikim oduševljenjem, međutim na Promsu je ona, usled ratnih okolnosti, izvedena tek 1945. godine kada je Simfonijskim orkestrom BiBiSi-ja dirigovao Edrijen Boult.


Emisiju uređuje Irina Maksimović Šašić.

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво