Aleksandar Milosavljević: Pozorišne aktuelnosti

U emisiji POZORIŠNE AKTUELNOSTI možete slušati tekst Aleksandra Milosavljevića napisan povodom Bijenala crnogorskog teatra koji je održan od 22. oktobra do 1. novembra u Podgorici, s posebnim osvrtom na predstave „Bure Baruta”, prema tekstu Dejana Dukovskog i u režiji Dejana Projkovskog, i „Sin” prema tekstu Mirjane Medojković i u režiji Mirka Radonjića.

Festival crnogorskog teatra osnovan je 2007. godine, a zamišljen je kao manifestacija na kojoj će na jednom mestu – u Crnogorskom narodnom pozorištu, matičnoj nacionanoj teatarskoj instituciji – biti prikazani vrhunski dometi crnogorske scenske umetnosti (predstave tamošnjih pozorišnih kuća i projekti takozvane nezavisne scene), kao i ostvarenja kojima crnogorski stvaraoci reprezentuju domaću kulturu izvan državnih granica. Za ovogodišnje izdanje Bijenala selektor Janko Ljumović, profesor na Akademiji i vrstan poznavalac pozorišta i teatarskih prilika ne samo u Crnoj Gori, odabrao je šest predstava, dok se selektorka off programa Maja Mrđenović, pozorišna kritičarka, odlučila da na Festival pozove tri produkcije. Program Bijenala su još činile i izložba pozorišnih plakata, panel diskusija o otvorenim pitanjima Bijenala, te promocija knjige Borislava Cimeše Narodno pozorište Zetski dom od 1941. do 1944, kao i gostovanje Makedonskog narodnog pozorišta koje je u čast nagrađenih, na zatvaranju Bijenala, izvelo predstavu Mesec dana na selu Turgenjeva u režiji Paola Mađelija, obaveštava nas Aleksandar Milosavljević i za večerašnju emisiju piše o predstavama Bure baruta i Sin iz glavnog progarama.

* * *

Na premijeri Bureta baruta u prdukciji Crnogorskog narodnog pozorišta, pre tačno godinu dana, ova predstava je ocenjena kao odlična i uzbudljiva inscenacija priče o mentalitetskom prokletstvu ne samo Makedonaca nego i svih naroda s ovih prostora. Nažalost, u međuvremenu se ova predstava poprilično glumački „rašila", pojedine scene su izgubile prvobitnu i neophodnu žestinu, a neki od aktera su festivalsko izvođenje doživeli kao prostor za ličnu promociju. Ovo izvođenje Bureta baruta je bilo lišeno pređašnje autentične scenske snage i kao da je bilo svedeno na puku demonstraciju podivljale iracionalnosti koja je sama sebi cilj.

* * *

Komad Sin Mirjane Medojević je pre pet godina nagrađen na javnom čitanju dramskih tekstova na Cetinju, a scenski je uobličen u tom gradu pre dve godine na sceni Kraljevskog pozorišta Zetski dom, u režiji Mirka Radonjića. Drama svedoči o posledicama ovdašnjih ratova iz devedesetih, a sin iz naslova je zapravo dete sliovane Muslimanke, mladić koji na Badnje veče iz Sarajeva dolazi na Cetinje da upozna svoga oca koji ni ne zna za njegovo postojanje. Reditelj se znalački poigrava odnosom melodramske priče i forme tragedije, nizom intervencija nagoveštava buduće tokove radnje, najavljuje tragično finale i promišljeno nadograđuje tekst scenskim elementima koji otkrivaju dublje, katkad zaumne tokove priče, a u tome mu pomaže odličan glumački tim predvođen Srđanom Grahovcem, spremnim da se suptilno poigrava na samoj granici izeđu svoje (prividne) privatnosti i sudbine lika koga tumači, komenatriše Milosavljević.

Čitala Biljana Jovanović.
Urednica emisije Tanja Mijović.

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи