Muzej zvuka – Moteti Hijeronimusa Pretorijusa

Motete ovog severnonemačkog kompozitora i orguljaša slušaćete u interpretaciji ansambla Alamir, uz pratnju članova ansambla Sakbuti i korneti njegovog veličanstva i orguljaša Stivena Fara, dok je dirigent Dejvid Skiner.

Ovaj umetnik rođen je 1560. godine u Hamburgu, gde je i proveo najveći deo života. Kao sin orguljaša i kompozitora Jakoba Pretorijusa starijeg, muziku je počeo da uči sa ocem, a potom se usavršavao u Kelnu. Nakon kraćeg boravka u Erfurtu, gde je radio kao orguljaš, vratio se u rodni Hamburg, gde je postao najpre zamenik, a potom i glavni orguljaš u crkvi Svetog Jakova. Pretorijus je bio jedan od prvih značajnih kompozitora u ovom severnonemačkom gradu, za kojim će slediti čitava plejada velikih kompozitora, od Hajnriha Šajdemana i Matijasa Vekamana u sedamnaestom, preko Georga Filipa Telemana i Karla Filipa Emanuela Baha u osamnaestom veku.

Kao orguljaš crkve svetog Jakova, Pretorijus je komponovao oko sto moteta na latinskom i nemačkom jeziku, zatim šest misa i devet Magnifikata za dva hora. Zajedno sa Mihaelom Pretorijusom, sa kojim međutim, nije bio u srodstvu, bio je prvi kompozitor koji je pisao za višehorski slog. Ova dela obajvljena su u petotomnom izdanu Opus muzikum I-V između 1599. i 1625. godine. Zahvaljujući ovim delima, kao i njegovom doprinosu širenju venecijanskog horskog stila na severu Nemačke, te kvalitetu i kvantitetu njegovih kompozicija, Hijeronimus Pretorijus je dao važan doprinos razvoju u ovom regionu, te postao prvi hamburški autor koji je imao i međunarodnu reputaciju.

Dok su kompozitori iz južne Nemačke venecijanski višehorski stil učili u direktnom kontaktu sa Andreom i Đovanijem Gabrijelijem, do severa je ovaj stil stizao posredstvom štampanih izdanja koja su kružila Evropom u to vreme. Uprkos tek posrednom kontaktu, Hijeronimus Pretorijus je postao veliki majstor ovog stila, komponujući dela za horove koji su mogli imati od osam do dvadeset glasova, koji su bili podeljeni u dve, tri ili četiri grupe. Izvođenje njegovih dela zahtevalo je veliko umeće i ozbiljne izvođačke resurse, te su u kasnijim vekovima sve ređe izvođena.

Na dvostrukom albumu koji večeras predstavljamo, nalaze se moteti napisani za osam, dvanaest i jedan za dvadeset glasova, pod nazivom Dekantabat populus.

Urednica emisije: Ivana Neimarević



Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво