Putevi proze

Vitold Gombrovič: Sumanuti

U ciklusu PUTEVI PROZE, od ponedeljka, 4. do petka, 15. novembra, možete slušati delove iz romana Vitolda Gombroviča „Sumanuti” u prevodu Biserke Rajčić.

Vitold Gombrovič, poljski prozni i dramski pisac, poreklom iz čuvene plemićke litvansko-poljske porodice rodio se 1904. godine na porodičnom imanju Malošice u centralnoj Poljskoj. 1911. godine porodica se preselila u Varšavu. U njoj je završio elitnu Gimnaziju Sveti Stanjislav Kostka i Pravni fakultet. U Parizu je na Međunarodnom institutu za visoke studije studirao ekonomiju i filozofiju. Za razliku od oca i svoje starije braće, nije se ogledao ni kao pravnik ni kao ekonomista. Sve do očeve smrti, Gombrovič se bavio isključivo pisanjem i predstavljanjem sebe kao pisca i intelektualca u elitnim varšavskim kafanama.

Svoj prvi roman Ferdidurke objavio je tek 1937. Pre toga, 1933. godine objavio je zbirku priča Uspomene iz puberteta. 1938. nastaje njegova prva drama Ivona, kneginja burgundska. Poznat kao pisac koji je eksperimentisao svakim svojim delom, 1939. napisao je roman Sumanuti čije delove emitujemo na našem programu U Argentini u kojoj je jedno vreme živeo nastaju njegovi romani Trans-Atlantik i Pornografija, drama Venčanje, a Dnevnike počinje da piše 1953. godine. Kako se zbog jezika nije uključio u argentinsku književnost uspostavio je vezu s poljskom emigrantskom izdavačkom kućom Književni institut i časopisom Kultura u Parizu. Tu je objavio sva svoja dela nastala u Poljskoj, Argentini i posle 1963. u Francuskoj: Dnevnik, 1957-1969, Kosmos, Sećanja na Poljsku i Putovanja po Argentini. Upravo zahvaljujući Književnom institutu i časopisu Kultura, biva prevođen najpre na francuski, a kasnije i na tridesetak drugih jezika. Vitold Gombrovič je umro u Vansu na jugu Francuske 1969. godine. Uoči smrti oženio se svojom sekretaricom, kanađankom Ritom Lambros. Zahvaljujući njenom zalaganju i dalje je prevođen, dobivši mesto u poljskoj i svetskoj književnosti koje mu pripada.

Roman Sumanuti biće objavljen u izdanju Službenog glasnika.

Čita Željko Maksimović.
Urednica Olivera Nušić.





Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво