Vek harmonike

Album „Misa brevis – Misa za harmoniku” Matija Rantanena

Dela savremenih finskih kompozitora koja je Mati Rantanen snimio i objavio na kompakt-disku „Misa brevis – Misa za harmoniku”

Mati Rantanen je jedan od vodećih harmonikaša na međunarodnoj sceni. Još kao student Mounsa Elegarda, istraživao je savremenu literaturu za hamroniku. Umetnički rad Matija Rantanena inspirisao je mnoge finske autore kao što su Einojuhani Rautavara, Magnus Lindberg, Juka Tijensu i drugi, da pišu za harmoniku, čime je repertoar za ovaj instrument obogaćen sa preko sto kompozicija, uglavnom posvećenih Rantanenu. Kada je na Sibelijus akademiji u Helsinkiju odlučeno da se oformi odsek za harmoniku 1977. godine, Rantanen je imenovan za šefa odseka, a škola je u međuvremenu izgradila veliki međunarodni ugled. Osim toga, ovaj harmonikaš je i gostujući profesor na Muzičkoj akademiji u Trosingenu, Kraljevskoj muzičkoj akademiji u Kopenhagenu i Kraljevskoj muzičkoj akademiji u Londonu.

Večeras ćete slušati numere sa albuma Misa brevis na kojem se nalaze duhovne kompozicije za harmoniku, pretežno savremenih autora, koje mogu da se izvode u crkvi i na koncertu. Odnos finske crkve prema instrumentu kao što je harmonika, ima dugu i dinamičnu istoriju. Naime, muzička klima u 19. veku je bila takva da su učeni ljudi i crkveni velikodostojnici nazivali male jednoredne i dvoredne harmonike „đavoljim plućima" i „instrumentima greha". Često su ih fizički uništavali kako ih đavo ne bi koristio da „odvodi ljude da igraju u paklu". Zvuci male dijatonske harmonike, mogli su se čuti gde god su se ljudi okupljali na druženju, proslavi ili plesu. I dvadestih godina 20. veka, status ovog instrumenta nije bio u boljoj situaciji, budući da je u jednom časopisu za mlade zapisano da se „uz ove hrapave zvuke okupljaju ljudi koji nalikuju pre paganima nego civilizovanom skupu". Premda je brzo došlo do tehničkog unapređenja instrumenta kao i razvoja repoertoara, pre svega transkripcijama koncertne muzike, tek sedamdesetih godina 20. veka bilo je omogućeno da harmonika uđe u crkveni prostor. Repertoar se uglavnom sastojao iz dela Baha i Skarlatija, kao i transkripcija koncerata. Zapravo, harmonika je kao mini verzija orgulja, postala savršena za crkveni prostor. Zbog toga je i harmonikaš Mati Rantanen zatražio od nekoliko autora da napišu dela koja će biti savršena za izvođenje u crkvi i objavio ih na kompakt-disku čije delove predstavljamo večeras.

Urednica emisije Marija Vuković

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи