Opera komik i Mišel-Žan Seden

U toku oktobra obeležićemo 300 godina od rođenja francuskog libretiste i dramaturga Mišel-Žana Sedena.

Seden je bio najznačajniji i najuticajniji libretista francuske komične opere, odnosno opere komik, u drugoj polovini 18. veka. Rođen u Parizu, 2. juna 1719. godine, sa 16 godina je započeo karijeru arhitekte, ali je od svojih tridesetih godina takođe pisao i poeziju. Pedesetih godina 18. veka objavio je svoja prva literarna dela, a 1756. publikovao je satiričnu poemu Vodvilj u kojoj je izložio svoju kritiku tadašnje opere komik. U tom periodu komična opera, izvođena u dva pozorišta u Parizu, u četvrtima Sen Žermen i Sen Loren, sticala je sve veću popularnost i to na uštrb italijanske opere. Uprava Pariza rešila je, 1762. godine, da pomenuta pozorišta zatvori, ali i da trupu pozorišta iz Sen Žermena pripoji Italijanskom pozorištu koje je radilo pod kraljevskom zaštitom.

Jedna od prvih opera komik koje su postavljene nakon ove reorganizacije bila je Kralj i seljak, delo Mišel-Žana Sedena i kompozitora Pjer-Aleksandra Monsinjija. Seden je libreto izradio na osnovu istoimene drame engleskog pisca Roberta Dodzlija iz 1737. godine i odraz je njegovog predanog interesovanja za englesku tematiku koja pokreće politička pitanja građanskog staleža.

Radeći na operi Kralj i seljak, Seden je blisko sarađivao sa kompozitorom i proizveo libreto koji je omogućio blisku vezu dramske radnje i muzike na način koji je bio nezabeležen u dotadašnjoj operi komik. Posebno su scene prirode, poput oluje u šumi, ne samo muzički inventivne već i vešto integrisane u portrete likova. Monsinji takođe koristi raznovrsne forme solističkih muzičkih numera - od da kapo arije, preko ronda, do strofičnih pesama - kako bi oslikao karakter likova. Finale drugog čina i septet u trećem činu primeri su situacija u kojima je dramski tok radnje u potpunosti sjedinjen sa muzičkim tokom. Monsinjijevo i Sedenovo ostvarenje bilo je zapaženo zarad ovih kvaliteta i bilo je popularno i izvođeno sve do Francuske revolucije, a pored Pariza, opera je izvedena i na dvorovima u Beču i Sankt Peterburgu.

Autor Srđan Atanasovski.
Urednica Sanja Kunjadić.

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи