Nova diskografija - „Poema u simfonijskoj formi“ Titan Gustava Malera

Slušaćete ovo delo u interpretaciji ansambla Le Sijekl pod upravom Fransoa-Gzavijea Rota. Snimak je krajem maja objavila diskografska kuća Harmonija Mundi.

Snimak koji ćemo predstaviti u večerašnjoj emisiji u brojnim kritikama koje su osvanule nakon njegovog objavljivanja, označen je kao zapis „Prve simfonije" Gustava Malera, iako on to zapravo nije. Naime, partitura koju su odsvirali članovi ansambla Le Sijekl pod upravom Fransoa-Gzavijea Rota jedna je do verzija orkestarskog dela koje će tek kasnije, u svojoj konačnoj fazi postati Malerova simfonija pod rednim brojem „jedan".

Svoju prvu orkestarsku kompoziciju, dvadesetdevetogodišnji Maler predstavio je 1889. godine u Budimpešti, a nazvao ju je „Simfonijska poema u dva dela", bez dodatnog naslova ili oznake, iako je u njoj koristio motive i citate iz svog vokalnog ciklusa „Pesme dečaka lutalice". Ali, četiri godine kasnije, kompozitor je revidirao ovu partituru, praveći od nje petostavačnu „Poemu u simfonijskoj formi" u kojoj se opisuju život, patnja i tragična sudbina heroja, prigodno je nazvavši „Titan" prema istoimenom romanu Žana Pola. Tek tri godine kasnije, 1896, ovo delo je doživelo konačnu transformaciju, odbacivanjem drugog stava i programskih naslova prisutnih u simfonijskoj poemi, postavši i zvanično Malerovo prvo simfonijsko ostvarenje.

Na albumu koji večeras predstavljamo slušaćete tu drugu verziju Malerovog orkestarskog prvenca - simfonjisku poemu Titan, iz 1893. godine. Osim što izvođenje ovog dela samo po sebi već predstavlja kuriozitet, ansambl Le Sijekl i dirigent Rot su se potrudili da ovo izdanje učine posebnim i u smislu orkestarskog zvuka, zamenjujući uobičajene drvene i limene duvačke instrumente francuske proizvodnje, njihovim austrijsko-nemačkim ekvivalentima sa kraja 19. veka.

Ovaj snimak simfonijske poeme Titan nam omogućava „da pratimo genezu ovog prvog velikog simfonijskog ostvarenja i otvara vrata Malerove umetničke radionice u presudnom trenutku njegovog kreativnog procesa: trenutku tranzicije od mladalačkog pokušaja iz 1889. do Simfonije u De duru iz 1896. godine, koja ga je učinila jednim od vodećih simfoničara modernog doba". Po rečima kritike pred nama je „uvid u evoluciju Malerovog simfonijskog mišljenja i prefinjenost njegovog orkestarskog pisma, čak i tako rano u njegovoj karijeri".

Urednica emisije: Ivana Neimarević.

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи