Gramofonija – Betoven: Eroika

Reprodukujemo snimak Treće simfonije u Es-duru poznate pod nazivom „Eroika” Ludviga van Betovena u interpretaciji članova Bečke filharmonije pod upravom Vilhelma Furtvenglera. Ploču je objavio italijanski ogranak produkcijske kuće His Master's Voice 1954. godine, a snimci su zabeleženi u sali Muzikferajna 26. i 27. novembra 1952.

Odnos između Furtvenglera i ovog čuvenog Betovenovog ostvarenja dobio je sredinom prošlog veka kultni status među kolekcionarima snimaka i čini se da ni danas nije izgubio na aktuelnosti. Legendarni dirigent je prvi veliki uspeh sa Eroikom postigao snimkom iz 1944. godine, dirigujući upravo bečkim orkestrom. Ovo ratno izdanje je i dalje jedno od najtraženijih budući da su ga objavile sovjetske kompanije te nije bilo lako dostupno. Na prelasku decenija, Furtvengler je još dva puta snimao ovo delo, ali ispostaviće se da su ovi snimci bili samo uvertira za čuvenu 1952. godinu, kada je čak tri puta zabaležio Betovenovu simfoniju, od toga dva puta sa orkestrom Bečke filharmonije. Te jeseni je u bečkom Muzikferajnu, ovaj umetnik dva dana, bez prisustva publike, snimao zapis koji večeras emitujemo, a četiri dana kasnije je isto delo izveo u živom radijskom prenosu na javnom koncertu. Producenti su bili Lorens Kolingvud i Robert Beket. Iako su sva tri snimka do danas ostala prisutna u ponudama mnogih kompanija i na svim vrstama nosača zvuka, jedino je ploča koju ćete čuti večeras ostvarila komercijalni uspeh i van stručne sfere, o čemu svedoči podatak da je objavljeno više od četrdeset izdanja koja sadrže ovaj snimak.

Značajno je istaći da je omot za ovu seriju ploča sa Furtvenglerovim tumačenjima Betovenovih ostvarenja realizovao italijanski vizuelni umetnik Bruno Munari, poznat po industrijskom dizajnu, ali i kao zastupnik pokreta „Konkretna umetnost" na Apeninskom poluostrvu. Upravo po ovom omotu je edicija postala prepoznatljiva, te se danas smatra kolekcionarskom i umetničkom celinom, kao primer sinteze industrijskog dizajna i vizuelnih umetnosti pedesetih godina. Zanimljivo je da su kritičariu ovom periodu kao glavnog konkurenta Furtvengleru na polju tumačenja Betovenovih dela videli Artura Toskaninija, čije su „poletne" i brze interpretacije suprotstavljali monumentalnosti i masivnosti zvuka koji je prema njihovom mišljenju odlikovao ploče nemačkog dirigenta.

Autor Milan Milojković
Urednica Sanja Kunjadić

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво