Leopold Mocart i žanr simfonije

U trećoj emisiji ciklusa o Lepooldu Mocartu kao simfoničaru, koji priređujemo povodom 300 godina od negovog rođenja, slušaćete dela ovog autora i Georga Bende.

Simfonije Leopolda Mocarta po pravilu su prijemčiva dela, sa naglašenim folkornim prizvukom, jasnom formom i periodičnom strukturom, te tipiziranom instrumentacijom. Određeni broj ovih dela stoje na razmeđu simfonijske i koncertantne muzike. Po pravilu, reč je o simfonijama sa pastoralnim ili lovačkim elementima, u kojima je kao koncertantni instrument najčešće upotrebljena prirodna horna. Zbog atraktivne instrumentacije ove simfonije ubrajaju se u najpopularnija dela Leopolda Mocata. Trostavačna Pastoralna simfonija u Ge-duru pored gudačkih instrumenata propisuje i upotrebu „pastirskog roga", drvenog instrumenta dužine preko jednog i po metra, na kome se mogu izvesti samo četiri tonske visine, dok četvorostavačna Kamerna simfonija uključuje tehnički zahtevnu deonicu horne.

Simfonijski opus Georga Bende hronološki koincidira sa opusom tri godine starijeg Leopolda Mocarta i potiče iz Bendinog perioda rada na vojvodskom dvoru u Goti, od 1750. do 1765. godne. U svojim simfonijama Benda takođe eksperimentiše sa elementima koncertantnog žanra, kroz, na primer, upotrebu obligatne violine. Forma Bendinih simfonija je izrazito tipizirana, sa ciklusom od tri stava, pri čemu je prvi u razvijenoj sonatnoj formi, a drugi lirskog karaktera.

Autor Srđan Atanasovski
Urednica Sanja Kunjadić

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи