Stvaralaštvo Jozefa Elsnera

U drugoj emisiji ciklusa koji priređujemo povodom 250 godina od rođenja Jozefa Elsnera slušaćete mise ovog autora i Franćišeka Lesela.

Ubrzo nakon dolaska u Varšavu, 1799. godine, u kojoj će ostati do kraja svog života, Elsner je težište svog rada postavio na muzičko organizovanje, pedagoški rad, rad u operi, kao i komponovanje opera i vokalno-instrumentalnih dela, zapostavljajući u velikoj meri instrumentalne žanrove. Čitavih dvadeset i pet godina Elsner je rukovodio varšavskom operom, a postavio je ukupno osamnaest sopstvenih muzičko-scenskih ostvarenja. Osnovao je i organizovao nekoliko muzičkih škola, a od 1821. do 1831. bio je među vodećim profesorima varšavskog Konzervatorijuma, odnosno Glavne muzičke škole. Elsner je 1814. godine osnovao Društvo prijatelja religijske i nacionalne muzike, a bio je i član Lajpciškog muzičkog društva,kao i masonske lože. Duhovna muzika zauzima važno mesto u Elsnerovom opusu: komponovao je čak trideset i tri misna ordinarijuma, od kojih dvadeset i četiri na latinskom, a devet na poljskom jeziku, opsežni pasijski oratorijum, kao i više manjih dela. Elsnerova Svečana krunidbena misa u Ce-duru nastala je za ceremoniju krunisanja ruskog cara Nikolaja I za kralja Poljske, 1829. godine.

Kao i Jozef Elsner, jedanaest godina mlađi Franćišek Lesel bio je jedan od autora misa na poljskom jeziku. Elsnera i Lesela takođe povezuje to što su se obojica školovali u Beču, pri čemu je Lesel bio učenik Jozefa Hajdna. Od 1809. godine do ranih dvadesetih godina XIX veka Lesel je radio u Varšavi, prebacujući postepeno težište svog stvaralaštva na duhovne kompozicije. Leselova Poljska misa u Be-duru komponovana je 1813. godine.

Autor emisije Srđan Atanasovski



Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи