Imaginarna edicija

Harold Garfinkel: Studija o Agnes (3)

U emisiji IMAGINARNA EDICIJA do 22. februara možete slušati tekst Harolda Garfinkela „Studija o Agnes”, preuzet iz autorove knjige „Studies in Ethnomethodology”, koju je 1967. godine objavila izdavačka kuća Prentis-Hol.

Harold Garfinkel (1917-2011), teoretičar društvene interakcije i pionir u oblasti etnometodologije, fenomenološkog pristupa razumevanju načina na koji ljudi konstruišu osećaj stvarnosti u svakodnevnim susretima sa svetom, u svojoj studiji o Agnes pokazuje kako pojedinci održavaju društvene uloge muškarca ili žene i kako svi mi proizvodimo kredibilne rodove za sebe i pripisujemo rodni identitet drugima. Prema njegovom mišljenju, konstrukcija roda uključuje tumačenje ili „čitanje" društvenih znakova upisanih u telo, ali ti znakovi nisu materijalno svojstvo samog tela.

Agnes, koja se krajem pedesetih godina prošlog veka pojavila na klinici za rodni identitet Kalifornijskog univerzitetu u Los Anđelesu (UCLA) kao ženska osoba u fizičkom i socijalnom smislu, ali sa muškim genitalijama, tvrdila je da je spontano počela da se feminizuje tokom puberteta. Medicinski stručnjaci za transseksualnost Robert Stoler i Dejvid Rozen utvrdili su nakon mnogih intervjua i kliničkih pregleda da je Agnes imala retko stanje interseksualnosti poznato kao sindrom testisne feminizacije, koji može da dovede do spontane feminizacije muškog tela u pubertetu. Budući da su lekari smatrali da bi atraktivna, heteroseksualna mlada žena poput Agnes trebalo da ima vaginu, i budući da je sama Agnes to želela, odobrena joj je hirurška transformacija genitalija.

Nekoliko godina kasnije, Agnes je priznala da je, u stvari, atipičan biološki muškarac i da je samoinicijativno počela da uzima sintetičke ženske hormone u predpubertetskom periodu. Lagala je članove svog medicinskog tima plašeći se da bi joj, ako otkrije korake koje je preduzela da „promeni pol", bila uskraćena genitalna operacija za kojom je žudela. Medicinski stručnjaci u oblasti rodnog identiteta smatraju Agnesin slučaj jednim od prvih primera koji pokazuje kako transseksualni pacijenti pokušavaju da manipulišu svojim lekarima da bi dobili ono što žele, dok su transrodne osobe sklone da u priči o Agnes vide pametnu mladu ženu koja je tačno mapirala odnose moći u okviru kojih je pregovarala i pokušavala da realizuje vlastiti osećaj sopstva. Garfinkel je, pak, ceo ovaj slučaj detaljno opisao i analizirao kao ubedljivu ilustraciju načina na koji pacijent i lekari zajednički učestvuju u podržavanju kolektivne predstave o tome šta je ispravno konstituisana „žena", a Agnesino naknadno priznanje smatrao je dodatnom potvrdom svoje teorije o uspešnoj realizaciji roda kao interaktivnog društvenog procesa.

Tekst je s engleskog jezika prevela Ivana Spasić.
Urednik: Predrag Šarčević

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво