Leopold Mocart i muzika u Salcburgu

U trećoj emisiji ciklusa o muzici u Salcburgu u XVIII veku, koji priređujemo povodom 300 godina od rođenja Leopolda Mocarta, slušaćete kompozicije ovog autora i njegovog savremenika Mihaela Hajdna

Koncert za dve horne u Es-duru jedno je od retkih dela Leopolda Mocarta koje je sačuvano u datiranom autografu, potpisanom avgusta 1752. godine. Leopold Mocart uspeva da u ovom koncertu do kraja iscrpi tonove ambitusa tadašnje horne. Lagani, drugi stav, započinje i završava se gudačkim ritorneom u ce-molu, dok je finale osmišljeno kao alegorija lova. Kasacija u Ge-duru za igračke i orkestar predstavlja kompoziciju o čijem autorstvu stručnjaci i dalje nisu dali posebnu reč, ali koja je verovatno potekla iz pera Leopolda Mocarta. Ova kompozicija privlači posebnu pažnju jer je u partituri predviđena upotreba određenih dečjih igračaka, pored orkestra koji je sastavljen od para oboa i horni, gudača i kontinua. Iako je većina istraživača danas saglasna da je reč o muzici Leopolda Mocarta, jedno vreme se verovalo da je reč o delu Jozefa Hajdna, a kao autori su pominjani i njegov mlađ brat, Mihael Hajdn, kao i benediktanski monah Edmund Angerer. Ukoliko ovo jeste delo Leopolda Mocarta, onda je reč o još jednoj njegovoj kompoziciji koja pokazuje interesovanje za muzička podražavanja i nemuzičke zvukove.

Pored muzičara iz porodice Mocart, u najviđenije kompozitore aktivne u Salcburgu tokom XVIII veka svakako se ubraja Mihael Hajdn. Rođen 1737. godine, Mihael Hajdn je muzičko obrazovanje stekao u Beču, zajedno sa svojim starijim bratom, Jozefom Hajdnom. U Salcburg je došao 1762. godine kao koncertmajtor i ostao u ovom gradu sve do svoje smrti, odbijajući druge, neretko prestižne ponude aristokratskih dvorova. Mihael Hajdn je u Salcburgu prevashodno imao zaduženja u vezi sa komponovanjem crkvenih vokalno-instrumentalnih dela, po kojima je bio nadaleko čuven, ali je razvijao i opus instrumentalnih i svetovnih vokalno-instrumentalnih dela. Najmanje poznati deo njegovog opusa verovatno predstavljaju dramska dela, koja uključuju kako svetovne oratorijume, tako i opere na italijanskom i nemačkom jeziku i scensku muziku. Posebno mesto zauzima pantomima San, na tekst Florijana Rajhsigela, premijerno izvedena u februaru 1767. godine u Salcburgu, koja po strukturi stoji između zingšpila i scenske muzike.

Autor emisije Srđan Atanasovski



Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи