Majstori baroka

Predstavićemo Drezdenske koncerte Johana Davida Hajnihena.

Nemački kompozitor i teoretičar Johan David Hajnihen, sin kompozitora Davida Hajnihena, muzičko obrazovanje sticao je u školi Svetog Tome u Lajpcigu kod Johana Kunaua, svirajući čembalo i orgulje. Bio je izuzetno nadaren, a njegov talenat oduševio je starijeg majstora, koji ga je potom zaposlio kao prepisivača partitura. Početkom 18. veka Hajnihen je upisao studije prava, a potom se seli u Vajsenfels gde je radio kao advokat. Bogati muzički život ovog grada koji je bio pod patronatom grofa Johana Georga, udaljio ga je od karijere pravnika i vratio muzici. Tako je godine 1709. otišao u Lajpcig na poziv impresarija tamošnje operske kuće, za koju je napisao nekoliko opera. No, ubrzo je odustao od muzičke karijere u Lajpcigu i odlazi u Veneciju, gde je imao priliku da se upozna sa istaknutim italijanskim baroknim majstorima, kao što su Gasparini, Loti i Vivaldi. Njegova popularnost i talenat o kojem se naširoko pričalo, privukli su pažnju princa-elektora Saksonije, na čijem dvoru je Hajnihen radio kao kapelmajstor od 1717. pa do kraja života, 1729. godine.

Stvaralački opus Johana Davida Hajnihena obuhvata sve žanrove koji su bili popularni u to vreme, osim dela za instrumente sa dirkama. Najveći deo kompozicija napisao je tokom nameštenja na dvoru u Drezdenu, ali većina njih je izgubljena tokom Drugog svetskog rata. Dela ovog autora bila su stilski i formalno ispred njegovih savremenika, jer su se u njima ukrštale odlike baroka i ranog klasicizma, a što se najbolje može pratiti u njegovim insturmentalnim kompozicijama. Naime, u njima su prisutni elementi nemačkog, francuskog i italijanskog baroka, sa karakteristikama galantnog stila koji je bio prisutan u delima italijanskih autora njegove generacije. Njegova inventivnost ogleda se pre svega u sadržaju, formi i zvuku Drezdenskih koncerata koje predstavljamo emisiji. Napisani su u tri, četiri, pet pa čak i šest stavova, a svaki koncert namenjen je drugačijem instrumentalnom sastavu. Hajnihen je prikazivao naročitu sklonost ka istraživanju različitih zvučnih boja, koja se najbolje može pratiti u laganim stavovima Drezdenskih koncerata, sa tuti nastupima horni i flauta, kao i sa melanholično tretiranim gudačkim instrumentima.

Autorka Jelena Damjanović

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво