Iz arhive Radio Beograda – 19. BEMUS

Čućete izbor snimaka sa 19. BEMUS-a, održanog 1987. godine, odnosno izvođenja kompozicija domaćih autora kao i interpretacije našeg ansambla Muzika antika.

BEMUS je 1987. godine trajao četrnaest dana, ali mu kritika nije bila naklonjena. „Programska orijentacija Beogradskih muzičkih svečanosti tokom devetnaest godina postojanja ove manifestacije uvek je bila usmerena na velike izvođačke ansamble, čiji su nastupi zamišljeni kao fokus festivalskog zbivanja. Da ovakvi programski potezi ne garantuju uvek i veliki uspeh potvrdilo se na većini priredbi ovogodišnjeg BEMUS-a" - napisala je muzikolog Hristina Medić za dnevni list Vjesnik, 19. oktobra 1987. godine. Kritičari su te godine otvorili mnoga pitanja, a pre svega to da li je u jednom izrazito nepovoljnom finansijskom trenutku bilo neophodno insistirati na gostovanjima stranih umetnika ili se moglo osloniti na domaće izvođačke snage. Najzad, kaže Hristina Medić: „nije li obaveza organizatora BEMUS-a, da u cilju aktuelnosti i potvrde osnovne koncepcije koja polazi od izvođačke umetnosti, doprinosi i afirmaciji onih mladih domaćih interpretatora koji su postigli izvesne uspehe i u inostranstvu", kao što su Nataša Veljković, Aleksandar Madžar i Rita Kinka.

Nešto manji broj domaćih izvođača nadomešten je većim brojem dela domaćih autora koja su izvedena te godine. Jedno od njih je Nokturno Petra Ozgijana u izvođenju Simfonijskog orkestra Radio Lajpciga. Ovi umetnici nastupili su devete i desete večeri BEMUS-a, pod upravom Maksa Pomera. U saradnji sa solistima Sretenom Krstićem, violina i Aneroze Šmit, klavir, prikazali su bogat program u širokom stilskom luku od baroknih dela do savremenih kompozicija. U kritici muzikologa Branke Radović, objavljenoj 21. oktobra za dnevni list Borba, pisalo je: „Odličan gudački korpus i solidan duvački, čine unutrašnje elemente neophodne za zajedničko „disanje" orkestra. ...Posebnu vrednost nastupa orkestra iz Lajpciga za nas ima izvođenje savremenog domaćeg dela, Nokturna Petra Ozgijana." - reči su Branke Radović. Delo je nastalo 1977. godine, a Oktobarska nagrada grada Beograda dodeljena je posthumno 1979. „Intimni zapis autora, topao i iskren, ansambl je razumeo i prihvatio i svirao pažljivo izražavajući sve metričke zahteve jedne savremene partiture", napisala je Branka Radović.

Preludijum za klarinet solo Vasilija Mokranjca čućete u izvođenju japanskog umetnika Ajakoa Ošime. Snimak je zabeležen 7 .oktobra u Atrijumu Narodnog muzeja u Beogradu. Ovo delo napisano je 1984. godine i u njemu autor pravi rekapitulaciju pređenog puta, dajući, po rečima kritike, još jednom potvrdu o kreativnom činu kao činu intenzivnog suočavanja sa tradicijom, okruženjem, sopstvenim nemirima i dramom. Odmah potom čućete i ostvarenje Polifona sonata za violinu i klavir Vere Stanojević iz 1987. godine, u tumačenju Evgenije Marije Popove i Dima Dimova. Snimak je zabeležen 16. oktobra 1987. godine u dvorani Kolarčeve zadužbine.

Na kraju emisije Iz arhive Radio Beograda, posvećene devetnaestom izdanju našeg najstarijeg festivala umetničke muzike, čućete snimak sa koncerta ansambla za ranu muziku Muzika antika održanog 10. oktobra 1987. godine. Ovaj nastup zabeležen je u Atrijumu Narodnog muzeja.

„U odnosu na preovlađujući simfonijski i vokalno-simfonijski zvuk sa naglašenom linijom heroike i monumentalnosti tematskih okvira većine priredbi... koncert stare muzike ansambla za ranu muziku Muzika antika delovao je kao preko potreban i prijatan predah", napisala je Milena Pešić u dnevnom listu Politika, 18. oktobra 1987. godine. Prema njenim rečima, sve bolji i uigraniji sastav, čiji vokalni deo (Vera Zloković, Žarko Stojiljković i Grujica Paunović) doseže vrhunski svetski nivo, prikazali su program tematizovan u tri segmenta: „Lude noći Šekspirovog doba u Elizabetinom dvoru", „Pozorišne zabave porodice Mediči" i „Muzika pozorišta Huana del Ensine".

Savladavši u potpunosti finese i tajne izvođenja ove vrste muzike, svirači na starim instrumentima, a ponajviše pevači, „dočarali su niz odabranih pesama i igara na autentičan način, sa mnogo nijansi koje podvlače razlike između stilova negovanih na dvorovima Engleske, Italije i Španije XV i XVI veka" - reči su Milene Pešić.

Urednica emisije Marija Vuković

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво