Velika operska tura 2018/19 – Kerubini: Medeja

U subotu 15. decembra od 20 časova iz Državne opere „Unter den Linden” iz Berlina prenosimo operu „Medeja” Luiđija Kerubinija. U naslovnoj ulozi slušaćete Sonju Jončevu, Čarls Kastronovo je Jason, Ijan Peterson – Kreont, Elza Drajzig nastupa kao Dirka, a Marina Prudenskaja kao Nerida. Horom i orkestrom Državne kapele iz Berlina diriguje Danijel Barenboim.

Pljačka, čedomorstvo, izgnanstvo, opčinjenost, laž, osveta i surovi zakon - to su teme opere sa tragičnim završetkom Medeja Luiđija Kerubinija koju ćete slušati u novoj produkciji Državne opere „Unter den Linden" iz Berlina. Šef dirigent ove kuće, Danijel Barenboim konačno diriguje Medeju u ovoj kući, sa Sonjom Jončevom u naslovnoj „zastrašujućoj" ulozi koja ledi krv u žilama i zahteva izuzetan izvođački napor.

Bazirana na Euripidovoj i na istoimenoj Kornejevoj drami, ova opera, napisana u žanru francuske opere-komik, dakle sa nekoliko govornih delova, nastala je u osvit francuske revolucije. Libretista Fransoa-Benoa Ofman, uneo je u delo nešto od sveprisutne revolucionarne atmosfere. Naime, 1792. godine usvojen je zakon o razvodu na osnovu nepodudarnosti bračnih partnera ili zajedničke odluke o rastajanju. Na određeni način, Medeja koja tako snažno, i u kranjoj instanci nasilno odbacuje kontrolu muškarca, kao da je u svom liku sadržala nešto od revolucionarne pobune Olimp de Guž, a manje atmosferu direktorata, kada je 1797. godine posle puno peripetija opera konačno predstavljena pariskoj publici u Teatru Fejdo u Parizu. Verovatno je ta promena situacije, odnosno smirivanje revolucionarnog žara, donekle odgovorna i za to što je delo primljeno mlako, tako da se u XX veku najčešće izvodi u italijanskom prevodu, sa rečitativima koji su zamenili govorne odlomke. Italijansku verziju je priredio Karlo Zangarini za premijeru u Skali 1909. godine, a nju je koristila i Marija Kalas za svoju obnovu 1953. u Firenci, kada je svojim nastupom definitivno vratila ovo delo u standardni operski repertoar. Ona se danas i smatra najvećom Medejom modernog doba, a nekoliko minuta njenog nastupa u Teatru u Epidaurusu u ovoj roli snimljeni su i na filmskoj traci 1962. godine.

Revolucionarni naboj nije imao odjeka samo u libretu, već i u Kerubinijevoj muzici pre svega na planu odnosa glasa i orkestra. Italijanski kompozitor nastavio je tamo gde je Gluk stao, praveći melodije solista nezavisnijim od orkestra, često da bi postigao snažan i hiperboličan dramski efekat sa posebnim akcentom na nasilne emocije i događaje.

U pauzi prenosa možete čuti ekskluzivnu kritiku Srđana Atanasovskog, koji je ovu postavku pratio 25. oktobra u  Državnoj operi „Unter den Linden" u Berlinu.

Urednice i voditeljke prenosa Ivana Neimarević i Jelena Damjanović

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи