Stvaralaštvo Luj-Emanuela Žadena

U drugoj emisiji ciklusa koji priređujemo povodom 250. godišnjice rođenja francuskog kompozitora Luj-Emanuela Žadena emitujemo gudačke kvartete Ignaca Plejela, Luj-Emanuela Žadena i Jasanta Žadena.

Dolazak u Strazbur, 1784. godine, obeležio je početak najplodnijeg perioda u stvaralaštvu Ignaca Plejela. Dve godine kasnije, Plejel je pokrenuo seriju javnih koncerta koju je uređivao zajedno sa Johanom Filipom Šenfeldom, a od 1789. godine bio je glavni kapelmajstor strazburške katedrale. U narednoj deceniji, Plejel je osnovao izdavačku kuću muzikalija u Parizu koja je ubrzo postala jedna od najuticajnijih u Evropi, a njegova uređivačka politika imala je veliki uticaj na formiranje muzičkog ukusa, ali i kanona ozbljine muzike uopšte. Kamerna muzika, a pre svega žanr gudačkog kvarteta, bili su osnovno polje rada Ignaca Plejela u Francuskoj. Iako je umeće komponovanja stekao u Beču sa Janom Vanjhalom i Jozefom Hajdnom kao učiteljima, Plejelu je zapravo bio blizak francuski model koncertantnog kvarteta, čija se faktura zasnivala na smenjivanju instrumenata gudačkog kvarteta u solističkoj ulozi. Njegovi kvarteti opus 11 u ovom smislu predstavljaju određeno hibridno rešenje: Plejel ne prati tipično četvorostavačnu strukturu bečkog modela, te dopušta veći stepen virtuozne izražajnosti u pojedinim deonicama. Kvarteti su posvećeni pruskom kralju Fridrihu Vilhelmu II koji je bio pasionirani violončelista-amater, ali je ova posveta, usled političkih okolnosti i antimonarhističkog sentimenta u Francuskoj, zabeležena samo na prvom izdanju iz 1786. godine.

Zbirka „tri velika gudačka kvarteta" Luj-Emanuela Žadena takođe nosi posvetu pruskom kralju - ovog puta, međutim, reč je o Fridrihu Vilhelmu III, koji je nasledio svog oca 1797, a u vreme kada je ova zbirka publikovana, 1814. godine, svrstao se u red evropskih monarha koji su porazili Napoleonovo carstvo i u Francusku vratili vlast Burbona. U ovim ostvarenjima posebno pleni istaknuto mesto koje Žaden dodeljuje deonici prve violine, što referira na tradiciju pariskog briljantnog kvarteta, kao i korišćenje bogatog spektra harmonskih rešenja.

Osam godina mlađi od Luj-Emanuela Žadena, njegov brat, Jasant Žaden, takođe je detinjstvo proveo na dvoru u Versaju. Njegov muzički razvoj bio je, međutim, dosta drugačiji i vođen profesorskom rukom pariskog pijaniste i kompozitora Nikolasa Žozefa Ilmandela. Jasant Žaden postao je poznat kao kao pijanista, te profesor klavira na pariskom Konzervatorijumu, iako njegova zbirka gudačkih kvarteta iz 1797. godine pokazuje da je već kao dvadesetogodišnjak posedovao zreo kompozitorski izraz. Za razliku od većine pariskih kompozitora, uključujući i njegovog brata, Luj-Emanuela, Jasant Žaden je prigrlio bečki pristup ovom žanru, u kome je tematski rad bio način za uspostavljanje ravnopravne uloge sva četiri instrumenta.

Autor Srđan Atanasovski
Urednica Sanja Kunjadić

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво