Studije

Miodrag Živanović: Traktat o izvjesnosti

U emisiji STUDIJE, od 22. do 26. oktobra, možete slušati tekst Miodraga Živanovića „Traktat o izvjesnosti”.

U ovom tekstu Miodrag Živanović piše o shvatanjima i odnosu prema izvesnosti od predsokratske misli do filozofije 20. veka. Autor zapaža da Stari Grci nisu postavljali pitanje izvesnosti jer „oni su, prvi i posljednji, imali odgovore prije pitanja. To su bila vremena u kojima su svijet i zvjezdano nebo nad njim, bili ništa drugo do zemljopisna karta prohodnih i prolazećih puteva... Drugačije rečeno, svijet i priroda još uvijek su bivali blizu čovjeku: logos i phisis egzistirali su kao jedno". Međutim, već je Parmenid svojim stavom da se može misliti samo o onome što postoji dok je nepostojeće nemislivo, problematizovao pojam izvesnosti. Od njegovog vremena izvesnost prestaje da bude nešto podrazumevajuće i prirodno i postaje predmet promišljanja i istraživanja.Platonove i Aristotelove reči, posebno one kojima kritikuju sofiste zbog relativizacije istine, zapravo su objava onog sudbonosnog otklona mišljenja od života, u čijem samom temelju je konstrukcija zvana identitet. Ali koliko govori o samoj konstrukciji, ova objava svedoči i o zaista posebnom mestu onih koji su želeli, ili bar još malo imali posla sa životom samim - dakle, o sofistima.

Na putu kroz hrišćansku i srednjovekovnu misao, preko moderne i prosvetiteljstva, do klasičnog nemačkog idealizma i potonje postmoderne, Živanović zapaža: „znanosti fragmentiraju ne samo ono što zovemo objektivna stvarnost, nego fragmentaciju čine i nad ukupnim životom i ukupnim postojanjem. No, šta se tada događa? Kada su pri kraju svojih brojnih istraživanja odnosno fragmentiranja, da ne kažem, mrvljenja svega što je nekada bila cjelina, pred znanostima se otvaraju upravo različita i nova filozofska pitanja. Rečeno razumljivije: tada se iz samih znanosti može rađati i rađa se - filozofija. Dakle, imamo obrnut proces od onoga koji se prethodno zbivao unutar povijesti. Jer, tada je, zapravo, filozofija proizvodila posebne znanosti; danas, stvari stoje obrnuto - istraživački dometi tih znanosti izvor su novih filozofskih pitanja, pa čak i jednog novog profiliranja same filozofije".

Urednici ciklusa Tanja Mijović i Predrag Šarčević.

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво