Muzej zvuka

Ensalade Matea Fleče Starijeg i Bartomeua Karseresa

Pratićete snimak sa koncerta Kraljevske kapele iz Katalonije i instrumentalnog ansambla pod upravom Žordija Savalja, zabeležen u Velikom teatru Liseu u Barseloni 27. oktobra prošle godine.

Ensalade su bile popularni renesansni oblik svetovne muzike negovan u Španiji, u kojem su se mešali jezici i dijalekti sa apsurdnim kvodlibetima. Pisane u slobodnom stilu koji je težio raskidu sa tradicionalnim tretmanom polifonih formi, ove kompozicije su svoj vrhunac doživele u stvaralaštvu Matea Fleče Starijeg i danas malo poznatog katalonskog kompozitora Bartomeua Karseresa.

Mateo Fleča Stariji je rođen 1481. godine u Aragonskom kraljevstvu, a karijeru je gradio u Ljeidi, Gvadalahari i Valensiji, na dvorovima Vojvoda Dijega Hurtada de Mendoze i Vojvode od Kalabrije, da bi zatim postao učitelj muzike infantkinja Marije i Huane, ćerki cara Karla V. Pred kraj života se zamonašio i priključio cistercitskom manastiru Poblet, gde je i umro 1553. godine. Dela ovog autora sačuvana su u poznatom „Kansionijeru iz Upsale", zbirci španske muzike štampanoj u Veneciji 1556, ali i u zbirci enselada koju je u Pragu 1581. godine pod nazivom „Flečine enselade" objavio njegov nećak, Mateo Fleča Mlađi. Ove kompozicije nastajale su kao muzika za razonodu dvorjana, uglavnom za svetkovine tokom božićnih praznika, a u njima su se često mešali jezici - španski, katalonski, italijanski, francuski i latinski. Ove kompozicije su bile izuzetno popularne u svoje vreme, sudeći prema velikom broju izvora i različitih obrada u kojima su ostale sačuvane. Posebno rasprostranjene su bile verzije za vielu, koje su pisali Valderabano, Pizador i drugi španski kompozitori.

Jedini sačuvani podatak o životu ovog autora jeste potvrda da mu je 1564. godine Ferdinand Aragonski, Vojvoda od Kalabrije, kao „nosaču knjiga" isplatio naknadu u visini od 72 dukata. To je bilo upola manje od plate kapelmajstora Huana de Sepe, čija su dela, zajedno sa Karseresovim, pronađena u manuskriptu koji se danas nalazi u Biblioteci Katalonije. Do danas je ostala sačuvana jedna misa ovog autora, dva psalma i jedna lamentacija u korpusu duhovnih dela, te sedam svetovnih dela, među kojima je i ensalada La truja koju ćete čuti u emisiji.

Urednica emisije: Ivana Neimarević

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво