Aleksandar Milosavljević: Pozorišne aktuelnosti

U emisiji POZORIŠNE AKTUELNOSTI možete slušati tekst Aleksandra Milosavljevića „O nekim predstavama sa repertoara bosanskohercegovačkih teatara”, napisan povodom 58. MESS-a (Festivala Malih i eksperimentalnih scena Sarajevo), koji će se održati od 29. septembra do 6. oktobra.

Sudbina MESS-a, kao i našeg Sterijinog pozorja, bila je određena političkim okolnostima vezanim za raspad Jugoslavije, tako da je posle rata u Bosni i Hercegovini ovaj festival postao internacionalni, a selekcija se zasnivala prvenstveno na odabiru najreprezentativnijih evropskih i svetskih pozorišnih produkcija. Izbor predstava je poveren selektoru, a sada je to sarajevski reditelj Dino Mustafić, dok je o odabiru domaćih predstava odlučivao selektor koji nije iz Bosne i Hercegovine, to jest potpisnik ovog teksta - Aleksandar Milosavljević, koji se operdelio za dve produkcije: Welcome Udruženja „Kontakt" iz Sarajeva, u režiji Nermina Hamzagića, i Kralj Lir Vilijema Šekspira, koju je u sarajevskom Narodnom pozorištu režirao gost iz Slovenije Diego de Brea.

Predstava Welcome bavi se jednom od najčešćih tema koja danas preokupira teatre Bosne i Hercegovine, dakle, preispituje društvenu stvarnost presudno obeleženu traumama rata s kraja prošlog veka, ali i dramatičnim posledicama aktuelne globalizacije. No, za razliku od ostalih produkcija, predstava Udruženja „Kontakt" se ovom temom bavi kreirajući prostor scenske igre u kojem se sustiču i neprestano prepliću dve muke - nekadašnja bosanskohercegovačka, iseljenička, emigrantska, s jedne, i imigrantska, izbeglička, s druge strane. Suptilnost poigravanja scenskim prostorom, maestralnost glumaca koji su u neobičnim uslovima, delikatno i nežno razigravali priču, kvaliteti su ove predstave zbog kojih je treba prikazati na MESS-u.

Od društvene i političke drame reditelj sarajevskog Kralja Lira, Diego de Brea, postepeno vodi Šekspirovu priču do porodične i najintimnije tragedije nekadašnjeg vladara, a sada kralja bez krune i trona, koji je samog sebe porazio, te unesrećenog oca koji se odrekao ne samo vlasti no i sopstvene ćerke. U namerno oskudnoj scenografiji, ova predstava svedenim sredstvima i pažljivo biranim postupcima otvara prostore za promišljanja o odgovornosti koja se tiče svesti o funkcionisanju kolektiva (porodice, društva, države), o samoći koja vodi u ludilo, o starosti i nemoći (političkoj, vladarskoj, ali i ličnoj) i, napose, gotovo beketovski, o suočavanju sa smrću i nestajanjem.

Urednica emisije Tanja Mijović.

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво