Hronika Trećeg programa

Emitovaćemo osvrt Dejana Petrovića na filmove Kirila Serebrinjikova „Leto” i Anje Kofmel „Kris Švajcarac”, prikazane na 24. Sarajevo film festivalu održanom od 10. do 17. avgusta, a potom tekst Fate Eganović „Psihoslajdovi ili Čarli Čaplin ponovo igra u (post)modernim vremenima”, napisan povodom knjige pesama Gorana Živkovića „Psihoslajdovi”.

Sa 24. Sarajevo film festivala, koji je održan od 10. do 17. avgusta, Dejan Petrović izdvaja ostvrernje Kirila Serebrinjikova Leto, film o rok muzici u Rusiji sedamdesetih i osamdesetih godina dvadesetog veka, kao i društveno-angažovano delo Anje Kofmel „Kris Švajcarac" o novinaru nastradalom u ratu u bivšoj Jugoslaviji.

U filmu Leto Serebrinjikov se predstavio u neobičnom izdanju, bez gnevnog i beskompromisnog obrušavanja na brojne anomalije ruske stvarnosti, a takođe i bez snažne religijske komponente; nasuprot tome, reč je o biografski intoniranom delu, koje obiluje i autobiografskim momentima. Gledaocu zainteresovanom za začetke rok muzike u Rusiji ovo ostvarenje pruža obilje zadovoljstva i suptilno evociranje duha vremena kada se činilo da se muzikom osvaja sloboda.

Dokumetarac Kris Švajcarac Anja Kofmel je posvetila svom rođaku Kristijanu Virtenbergu - mladom, talentovanom i nadasve nadobudnom švajcarskom novinaru, koji je posle uspešnog izveštavanja o sličnim sukobima u Namibiji i Južnoafričkoj republici, odlučio da u oktobru 1991. ode u Zagreb u susret priči svoje karijere. Iz nepoznatih razloga i pod nerazjašnjenim okolnostima, Kris se u nekom momentu pridružuje „Prvoj međunarodnoj brigadi", sastavljenoj od takozvanih „pasa rata" sa Eduardom Floresom Ćikom na čelu, i kao pripadnik te organizacije gine. Izuzetno intrigantno ostvarenje koje široj publici prikazuje nepoznate detalje, uprkos autorkinom skromnom i prilično limitiranom poznavanju lokalne situacije.

* * *

Izdavačka kuća Treći trg iz Beograda nedavno je objavila zbirku poezije Gorana Živkovića Psihoslajdovi, knjigu koja, prema rečima Fate Eganović, otelovljuje pravu meru između umetnikove intuicije i njegovog zanata (oličenog u upotrebi poetskih i metodoloških postupaka ne samo poezije, već i proze i filma). U Psihoslajdovima se neće posmatrati stvarnost, nego će se ona osećati kao antiutopijska, košmarna, iritantna, apsurdna, crnohumorna, i to iz perspektive svog hroničara - muškog subjekta, koji je mnogo bliži proznom i filmskom junaku nego lirskom subjektu. A sam naslov Psihoslajdovi svedoči o multimedijalnoj dimenziji ovog dela koje je strukturisano u pet celina: „Testamenti grada", „Ničiji taoci", „Svi me mrtvi u Nišu znaju", „Izbačen s društvene mreže" i „Šok terapija". Celine su ispunjene pesmama kao pokretnim slikama što čine film o duhu vremena iz duše i glave jednog milenijalca. Ova knjiga svojom osobenom estetikom izraza i multimedijalnim pristupom svedoči duboko i tačno o stvarnosti iz koje potiče, na način koji poeziju iznova potvrđuje kao neprekidnu svežinu sveta. Koliko god vizija sveta u Živkovićevim pesmama bila antiutopijska i tragična, ton čitave zbirke je ipak konstantno vedar i smehovan što i jeste zamka u koju nam osmeh često biva uhvaćen i tamo zaleđen.

Urednica emisije Tanja Mijović.

Хроника Хроника

Autor:
Трећи програм

Као културно-информативани недељник Трећег програма, ХРОНИКА сваког понедељка доноси осврте и приказе актуелних појава и дешавања у уметности и науци. [ детаљније ]

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво