Razum i osećajnost – Ernst Ajhner

Kvarteti za flautu, violinu, violu i violončelo opus 4 Ernsta Ajhnera.

Ovaj nemački kompozitor rođen je 1740. godine u porodici muzičara. Još u mladosti postao je poznat širom Evrorpe kao virtuoz na fagotu, a sa 22 godine stupio je u službu Vojvode Kristijana IV od Cvajbrikena, kao violinista u orkestru. Samo nekoliko godina kasnije, Ajhner je postao koncertmajstor Manhajmskog dvorskog orkestra, jednog od najboljih ansambala tog doba.

Kao kompozitor, fagotista i koncertmajstor, Ajhner je uživao veliki ugled i poštovanje savremenika. Međutim, nakon smrti 1777. godine najveći deo njegove zaostavštine pao je u zaborav.

Iako je kao kompozitor Ajhner bio aktivan samo između 1763. i 1776. godine, za sobom je ostavio veliki broj simfonija, koncerata, kamernih i vokalnih ostvarenja. Dela koja je komponovao u Cvajbrikenu su pompezna, briljantna i ispunjena živim bojama, komponovana da oduševe publiku u raskošnim rokokoko-palatama. Nasuprot njima, kompozicije nastale u Potsdamu poseduju produbljeniji izraz i sadržaj, te napuštaju svet pretklasike stupajući u zvučni svet visokog klasičnog stila. Najsavremeniji muzički jezik, Ajhner je iskazao u svojim simfonijama, nastalim u rasponu od samo 7 godina. Nasuprot mnogim autorima koji su radili na Manhajmskom dvoru, Ajhner je veoma rano prihvatio razvijeni sonatni oblik kao formalni okvir početnih i završnih stavova svojih simfonija, koje je u poslednjim godinama života često ispunjavao i bogat tematski razvoj.

Ajhnerov stil je eklektičan, i na neki način on nagoveštava poetiku visoke klasike u kojoj su objedinjene najbolje karakteristike muzike koja je u to vreme cvetala na evropskom kontinentu - Italijanska trodelna forma, harmonsko bogatstvo muzike srednje Nemačke, dinamičnost i ekspresivnost Manhajmske škole i francuska periodičnost i kantabilnost. U tom smislu, Ajhner je nedvosmisleno nastojao da ostvari sintezu ovih idioma, te ga danas ne možemo svrstati ni u jednu onovremenu -školu". Njega pre svega moramo posmatrati kao još jednog u nizu autora koji su nastojali da tom muzičkom galimatijasu daju strukturu i smisao poduhvata koji je svoje zaokruženje dobio tek u opusu Volfganga Amadeusa Mocarta.

Urednica emisije: Ivana Neimarević

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво