Knjiga za slušanje

Mihail Sebastijan: Već dve hiljade godina… (11)

Kroz sabiranje ideologija u fikciji, preko likova koji nisu rođeni nego iskrojeni po obrascima (levičarski internacionalista, antisemita, Jevrejin nacionalista, autohtonista, cionista, bivši huligan i tako dalje), u romanu se preispituje niz predrasuda o pripadnosti kategorijima ideološkog tipa. Junak, i sam student Pravnog fakulteta, suočava se sa nasilnim isterivanjem jevrejskih studenata sa Univerziteta. Više iz prikrajka, taj lik primećuje da batine koje dobijaju njegove kolege Jevreji oblikuju „Jevrejina” u njima, čime razvija određenu svest o pripadnosti.

Prozaista, dramatičar, romansijer, esejista, novinar i prevodilac, Mihail Sebastijan (pseudonim Josifa Mendela Hehtera, Viktor Minku i drugi) rođen je 1907. u Braili, a umro 1945. u Bukureštu. U rodnom gradu pohađao je osnovnu školu i Gimnaziju, a njegov maturski rad, koji je odbranio 1926, izuzetno je visoko ocenio predsednik komisije, Naj Jonesku. Godine 1929, završio je Pravni fakultet Univerziteta u Bukureštu, a zatim i doktorirao u Parizu (1930-1931).

Debituje poezijom 1926. godine u časopisu Svet (Lumea) iz Jašija, pod pseudonimom Eraklije Pralja, da bi zatim započeo dugotrajnu saradnju sa časopisom Reč, radeći i u njegovoj redakciji između 1927. i 1934. Objavljivanje autobiografskog romana Već dve hiljade godina... izaziva žestoke napade, kako od desničarske tako i od levičarske štampe, a na te napade pisac je odgovorio u knjizi Kako sam postao huligan (1935). Dok je radio kao sekretar jednog advokata i novinar u Časopisu kraljevskih fondacija (1936-1940), intenzivno je sarađivao s listovima Rampa i Reporter, vodio je muzičku hroniku u časopisu l'Indépendance roumaine (pod pseudonimom Flaminius), te dramsku hroniku u listu Rumunski život. Učestvovao je u Grupaciji rumunskih književnih kritičara (osnovanoj 1936), branio je na sudu Đea Bogzu, optuženog za pornografiju zbog pesme Pesma-uvreda. Pisao je i fikcionalnu književnost - njegov komad Igra odmora postavljen na scenu 1938. godine, a roman Nezgoda objavljen mu je 1940. godine, tokom koje provodi i nekoliko meseci na vojnoj službi.

Tokom rata, mada nije bio pošteđen poniženja zbog toga što je Jevrejin, Sebastijan će od 1941. godine raditi kao profesor u gimnaziji, a u martu 1944. mu se u Pozorištu Alhambra igra drugi komad Bezimena zvezda, koji je napisao pod pseudonimom Viktor Minku. Njegov status se radikalno menja posle avgusta 1944. godine, kada je imenovan za glavnog savetnika za štampu u Ministarstvu nacionalne propagande. Godine 1945. dobija da predaje jedan predmet na Slobodnom demokratskom univerzitetu, često je tražen u svojstvu advokata, dok njegovi komadi počinju da se izvode, ne samo u zemlji, već i u inostranstvu. Život gubi na ulici, gde ga je udarilo motorno vozilo.

Roman Već dve hiljade godina... prvi put je štampan 1934. godine, a uskoro će ga, u prevodu s rumunskog jezika Đure Miočinovića, objaviti izdavačka kuća Klio iz Beograda.
Čita Aleksandar Božović.
Urednici Tanja Mijović i Predrag Šarčević.

 

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво