Dominik Džejns: Oskar Vajld, sodomija i mentalna bolest u poznoviktorijanskoj Engleskoj

U emisiji OGLEDI u četvrtak i petak možete slušati tekst Dominika Džejnsa „Oskar Vajld, sodomija i mentalna bolest u poznoviktorijanskoj Engleskoj”.

Godinu dana posle objavljivanja Slike Dorijana Greja (1890), Oskar Vajld se upoznao sa lordom Alfredom Daglasom sa kojim je započeo ljubavnu vezu i spoznao sopstvenu homoseksulanost. U to vreme postaje alkoholičar, njegova slava počinje da bledi, a 1895. biva kažnjen prinudnim radom u trajanju od dve godine zbog „ozbiljne nepristojnosti", pri čemu je pravna pretpostvaka osude bila da je svaki homoseksulani čin pokušaj da se izvrši „sodomija". Zakon tako nije prepoznavao homoseksualce, već samo pojedinačne činove, a „odbrana ludila" formalizovana je Zakonom o duševno obnolelim kriminalcima iz 1800. godine, čiji je ključni tekst bio: „Mora se jasno dokazati da je u vreme izvršenja dela optužena strana delala pod takvim oštećenjem razuma, zbog mentalne bolesti, kao da ne zna prirodu i kvalitet čina kojem pristupa; ili, ako jeste znala, ipak nije bila svesna da radi nešto loše".

Dominik Džejns u ovom tekstu kontekstualizuje Vajldovo razumevanje sopstvenog mentalnog stanja 1896. i njegov odnos prema vlastitoj seksualnoj istoriji tako što ispituje sačuvane medicinske izveštaje o muškarcima koji nisu proglašeni krivima za sodomiju, s obrazloženjem da boluju od neizlečive bolesti, te stoga nisu poslati u zatvor već u Brodmur ili Vitlejemsku bolnicu. Zatim se razmatra Vajldovo svedočenje i zvanična reakcija na njega, u odnosu na slučajeve koji su bili klasifikovani kao bolesni nakon izvršenja „neprirodnih činova". Najzad, detaljno se ispituju i beleške o slučaju Džona Gočera, koji je takođe boravio u Brodmuru. Ovi slučajevi nude neobična i potresna svedočanstva o ličnim osećanjima, koja nam omogućuju da procenimo ne samo poteze pravnog i medicinskog sistema kontrole i klasifikacije, već i lične samokonstrukcije i emocionalne odgovore ljudi za koje se verovalo da upražnjavaju ono što je većina smatrala odvratnim seksualnim ponašanjem.

Tekst, preuzezt iz prvog broja časopisa Journal of the History of Sexuality za 2014. godinu, prevela je s engleskom Mirjana Stefanović.

Čitala je Marica Milčanović.

Urednici ciklusa Tanja Mijović i Predrag Šarčević.

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво