Studio 6 na bis – Trio Seržija Godinja

Reprodukujemo snimak koncerta Seržija Godinja zabeležen 19. aprila 2016. godine u Studiju 6 Radio Beograda Ovaj koncert ogranizovan je u saradnji sa Centrom za portugalski jezik – Institutom Kamoiš u Beogradu, a u okviru 5. Todo Mundo festivala. Uz Seržija Godinja, nastupili su i Nuno Rafael, gitara i ukulele i Žoao Kardozo, klavir i klavijature.

Pevač, kompozitor, pisac (književnosti za odrasle i decu), pozorišni i filmski glumac, reditelj, Seržio Godinjo je, kao što kaže u jednoj od svojih kultnih pesama, pravi „čovek sa sedam instrumenata". Ipak, u zavidnoj umetničkoj karijeri koja traje preko četrdeset godina, njegov pevačko-kompozitorski rad je ono čime je zaslužio status ikone koja oko svojih pesama okuplja generacije različitih uzrasta, iskustava i stremljenja.

U neprevaziđenoj kolekciji pesama koje je napisao i snimio, počevši od svog prvog albuma 1971. godine, nalaze se i neki od najvećih klasika vokalne muzike na portugalskom jeziku nastalih u poslednjih pedeset godina, te prenošenih od usta do usta i sa generacije na generaciju - uspeh koji je malo koji portugalski muzičar postigao.

I pored svega, ovaj muzičar, zaslužan za neke od bisera poezije na portugalskom pisane za vokalno izvođenje, neko je ko, uprkos nepresušnoj umetničkoj radoznalosti, nikada nije mislio da će izgraditi tako dugu muzičku karijeru. Iako je kao dete stekao muzičko obrazovanje u Portu, gde se rodio 1945. godine, odlučio je da se u daljem školovanju posveti psihologiji, otišavši u Švajcarsku kako bi studirao kod legendarnog Žana Pjažea. Međutim, vrlo brzo je uvideo da je njegova budućnost u umetnosti i napustio psihologiju, a kako nije mogao da se vrati u Portugal - gde bi bio primoran da služi vojni rok - otišao je u Francusku, gde je prisustvovao dešavanjima za vrema protesta 1968. godine.

Baš u Francuskoj se Seržio Godinjo ozbiljnije posvetio pesmi, i to u pauzama tokom dvogodišnjeg pozorišnog angažmana na mjuziklu Kosa u pariskoj produkciji. Njegov dar za kompoziciju i pisanje tekstova razvijao se u egzilu u Ženevi i Parizu. U francuskoj prestonici su mu od presudnog značaja bili kontakti sa kolegama umetnicima koji su takođe pobegli od Salazarovog režima, kao što su Luiš Silija, Izabel Alveš Košta i Žoze Mario Branko. 

Upravo je Branko otkrio Seržija Godinja, pozvavši ga da napiše muziku za četiri pesme na njegovom albumu Mudam-se os Tempos, Mudam-se as Vontades (Menjaju se vremena, menjaju se težnje), i skrenuo pažnju na njegovo ime produkcijskoj kući Sassetti, koja mu je 1972. godine objavila album prvenac Os sobreviventes (Preživeli). U to vreme i dalje je zvanično zarađivao radom u pozorištu, igrajući u raznim trupama sa kojima je boravio u Holandiji i Kanadi; tokom tog perioda izdao je i drugi album Pré-Histórias (Praistorije), 1973. godine.

Posle Revolucije karanfila 1974. godine i okončanja diktature u Portugalu, Seržio Godinjo se vratio u Portugal i potpuno se posvetio muzici, iako sa povremenim izletima u pozorišnu i filmsku glumu.

Lista umetnika i bendova sa kojima su se njegove pesme mešale nesaglediva je: kantautori Žoze Mario Branko, Faušto Bordalo Diaš, Vitorino i Žorž Palma; mnoga velika imena portugalske rok i pop porodice gde se ističu Kla, Elder Gonsalveš, Manuela Azevedo, Ruj Velozo, Šutuš & Pontapeš, David Fonseka; hip-hoperi iz grupe Da Vizel; fadisti Kamane i Karloš du Karmo, kao i jedinstvena Tereza Salgejro, čuvena vokalistkinja sastava Madredeuš; brazilci Kaetano Velozo i Milton Našimento, ikone tropikalizma; Zeka Balejro i reper Gabrijel Pensador, takođe brazilci; zelenortski muzičar Tito Pariš; kao i Lisabonski gajdaši, istaknut sastav među imenima world music scene poreklom iz Portugala.

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво