Klavir i javnost – Dela Jana Ladislava Duseka

Pratićete treću emisiju ciklusa o kompozitorima-pijanistima koji su u poslednjim decenijama osamnaestog i prvim decenijama devetnaestog veka od klavira stvorili vrhunski solistički i koncertni instrument.

Jan Ladislav Dusek jedan je od prvih klavirskih virtuoza koji je putovao i nastupao širom Evrope. Rođen u češkom gradu Časlavu 1760. godine, Dusek je već 1778. započeo svoja mladalačka putovanja, na kojima je posetio Belgijski grad Mehelenu, Amsterdam, Hamburg, Sankt Petersburg i Litvaniju. Po prvi put se obreo u Parizu 1786. godine, gde se bavio pedagoškom i izvođačkom delatnošću i vrlo brzo postao miljenik kraljice Marije Antoanete. U godini Francuske buržoaske revolucije bio je prinuđen da ode iz Pariza i otputuje u London, a englesku prestonicu će napustiti jedanaest godina kasnije, ovog puta pod pretnjom utamničenja zbog propasti i bankrota njegove izdavačke kuće. Pronašavši novo utočište u severnonemačkom gradu Hamburgu, Dusek je u prvim godinama 19. veka poduzeo veliku turneju po nemačkim gradovima, postavši jedan od prvih pijanista kojeg je pratila slava i obožavanje publike. Po svedočenjima savremenika, upravo je Dusek prvi na scenu postavio klavir tako da publika može da posmatra njegov profil i pokrete ruku.

Nakon okončanja velike turneje po nemačkim gradovima u prvim godinama 19. veka, Dusek je prihvatio položaj kapelmajstora pruskog princa Luja Ferdinanda, koji je i sam bio vrsni pijanista i kompozitor-amater. U periodu od 1804. do 1806. godine Dusek je pratio princa na njegovim ratničkim putovanjima, u borbama Prusije protiv Napoleona, sve do prinčeve pogibije u Bici kod Zalfelda. Smrt princa Luja Ferdinanda bila je povod da Dusek komponuje Harmoničnu elegiju u fis-molu, opus 61.

Dusekovo pismo za klavir uvek je visokih tehničkih zahteva i brljantnog zvuka, uz upotrebu tipičnih pijanističkih virtuoznih figuracija, uključujući oktave, paralelne terce, brze pasaže i slično. Njegov kompozicioni idiom neretko nagoveštava pijanističke domete kompozitora mlađe generacije, poput Šumana i Šopena.

Autor Srđan Atanasovski
Urednica Sanja Kunjadić

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво