Savremena srpska muzika – Vladimir Trmčić

Čućete kompoziciju „Pozna jesen, pejzaž za alt-flautu, dve harfe i dve harmonike” Vladimira Trmčića koju su izveli harfistkinje Milena Stanišić i Ivana Pavlović, flautista Aleksandar Ružičić, i harmonikaši Aleksandar Stefanović i Damir Odobašić, na autorskom koncertu održanom 14. decembra 2015. godine u Studentskom kulturnom centru u Beogradu.

Trmčić je diplomirao kompoziciju u klasi Isidore Žebeljan na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu, gde je 2015. godine završio i doktorske studije. Tokom školovanja se usavršavao na majstorskim kursevima iz kompozicije i elektronske muzike, kod Najdžela Ozborna sa Edinburškog konzervatorijuma i Hansa Čučkua sa konzervatorijuma u Bostonu. Dobitnik je nagrade Austrijske agencije za zaštitu autorskih prava, za kompoziciju „Tužbalica za violinu, violu, violončelo i klavir"

Delo „Pozna jesen, pejzaž za alt-flautu, dve harfe i dve harmonike" je Trmčićev doktorski umetnički projekat realizovan tokom studija kompozicije na Fakultetu muzičke umetnosti. Ova kompozicija predstavlja nastavak njegovih istraživanja o vezi između slikarstva i muzike, koja je autor započeo još „Jesenjim pejzažom u magli" za dve harfe. Delo je inspirisano kineskim slikarstvom 11. i 12. veka, a formalno, kompozicija poseduje pet stavova koji su povezani ataka. Prema rečima autora, prva četiri stava predstavljaju određene detalje slike, rađene po perspektivama koje su utvrdili tadašnji slikari, a to su „amorfna daljina, ravna, visoka, duboka i široka daljina". Sve te perspektive su korišćene kao inspiracije za pravljenje i komponovanje stavova, od kojih prva četiri pružaju uvid u detalje unutar slike, a poslednji stav predstavlja sliku u celosti.

Delo je zasnovano na pet osnovnih motivskih materijala - motivu drveta koje donosi alt flauta, motivu oblaka i planina koje donose harmonike, zatim motivu reke u harfi i motivu magle u harmonici i harfi. Ideja autora je bila da svaki od ovih motiva, u zavisnosti od konteksta u kojem se nalazi, menja svoju formu i boju. Prema rečima Vladimira Trmčića, poenta njegovog istraživanja je bila „da se oni transformišu iz stava u stav, a da ostanu prepoznatljivi, kako bi se naglasile suptilne promene koje i sam posmatrač vidi, u zavisnosti da li je fokusiran samo na drvo ili samo na planinu, odnosno kako percipira ostatak slike."

Urednica emisije: Ivana Neimarević



Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво