Naučni skupovi

Filozofija u delu Ive Andrića – govori Marko Novaković

U emisiji NAUČNI SKUPOVI petkom možete slušati snimke sa konferencije „Filozofija u delu Ive Andrića” koja je, u organizaciji Srpskog filozofskog društva, održana 23. decembra na Filozofskom fakultetu u Beogradu. U trećoj emisiji ovog ciklusa možete pratiti izlaganje Marka Novakovića „O demonskom poreklu umetnosti: Andrićev razgovor sa Gojom”.

U svom eseju „Razgovor sa Gojom" (iz 1935) Ivo Andrić kroz likove Paola, druga iz mladosti u tom momentu već ostarelog slikara Franciska Goje, i samog Goje iznosi svoje stavove o umetničkom stvaralaštvu. Reč je o fiktivnom dijalogu pisca sa velikim slikarom, dok je u stvarnosti pisac taj koji kroz likove Goje i Paola kazuje sopstvena stanovišta o umetnosti. Osim pokretanja niza načelnih filozofskih pitanja o umetnosti, razmena ideja dovodi do uvida u prirodu umetnosti, slično kao što u metodološki razvijenijoj formi čini Platon u svojim dijalozima kroz lik Sokrata. Dakle, radi se o pokušaju da se fenomen umetnosti neposredno pojmovno artikuliše i osvetli u svojoj složenosti, što pisac i čini, dokazujući time da bit filozofskog promišljanja ne leži samo u dijalogu između različitiih osoba, već i u razgovoru subjekta sa samim sobom. Tajav razgovor pisac predočava kao umetnikov monolog usmeren ka samom sebi, stvarima umetnosti i ljudskoj sudbini.

Kao upečatljiv motiv iz osobenosti umetničkog fenomena Marko Novaković izdvaja Andrićevu tezu da je poreklo umetnosti demonsko a da je postupanje umetnika analogno delovanju Antihrista, u smislu toga što od Boga stvorene oblike kreira za svoj račun, utvrđuje ih ponovo i nastoji da ih učini savršenijim. Andrić varira modernu poznoprosvetiteljsku ideju genija, kao umetnika koji je tvorac novih pojava i varljivih svetova. Umetnik je tako ingeniozna stvaralačka subjektivnost, zaposednuta nekim misterioznim i neobjašnjivim duhom, koji ga pokreće na stvaranje, ali se u njegovim tvorevinama ogleda prividna svrhovitost prirode. Ipak, ako je svet, kao što iznosi pisac: „carstvo materijalnih zakona i animalnog života bez smisla i cilja", onda nam umetnost koja je nešto duhovno i smisleno mora ostati nerazumljiva, posebno ukoliko je velika, to jest ako nosi veliku i plemenitu misao.

Urednica ciklusa Tanja Mijović.

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво