Tribine

Izazovi i perspektive 21. veka za identitet i dostojanstvo ličnosti – Duška Franeta

U emisiji TRIBINE četvrtkom možete slušati snimke sa okruglih stolova koje tokom ove jeseni organizuje Institut društvenih nauka iz Beograda povodom obeležavanja 60 godina od svog osnivanja. U osmoj emisiji ovog ciklusa sa okruglog stola „Izazovi i perspektive 21. veka za identitet i dostojanstvo ličnosti” možete pratiti izlaganje Duške Franete „Ljudsko dostojanstvo i problem neprikosnovenosti: uporišta i novi pristupi”.

Neprikosnovenost je atribut koji se pripisuje ljudskom dostojanstvu od vremena donošenja Bonskog ustava. U prvom članu neprikosnovenost se nalazi uz pojam ljudskog dostojanstva, a u devetanaestom uz garanciju „suštinskog sadržaja osnovnih prava". Važna uporišta ovakve garancije ljudskog dostojanstva nisu samo pravne prirode niti su vezana samo za 20. vek. U skladu s tim, Duška Franeta u prvom delu svog izlaganja govori o uporištu neprikosnovenosti ljudskog dostojanstva u filozofskoj istoriji ovog pojma, dok u drugom tematizuje mogućnosti pravnog zahvatanja ovakve ideje dostojanstva. Osvrćući se na period od pedesetih godina prošlog veka, autorka zapaža da je neprikosnovenost dostojanstva često bila ne samo vododelnica tumačenja, nego i interpretativni kamen spoticanja. Još od posleratnog doba, u nemačkoj pravnoj teoriji se razvijaju odgovori na problem neprikosnovenosti, a među njima se izdavaja nekoliko zaokruženijih od drugih. Na primer, Ginter Dirig je dostojanstvo odredio kao neprikosnovenu temeljnu pravu vrednost i srž osnovnih prava, Kristof Enders kao neprikosnoveno pravo na prava, Matijas Herdegen kao pravo koje ima neprikosnovenu srž i „ovojnicu", Robert Aleksi kao koncept koji, poput osnovnih prava, ima dvostruku pravnu prirodu - odmerljivog principa i apsolutnog prava. Njima se izvan nemačkog govornog područja pridružuju teoretičari kao što su Aron Barak, koji dostojanstvo sagledava kao ustavnu vrednost i ustavno pravo, i Džeremi Voldron koji smatra da pravo najbolje zahvata dostojanstvo ako ga sagleda kao pravni status, a ne kao princip, vrednost ili posebno pravo.

Predstavljajući u osnovnim crtama navedene pravne modele, Duška Franeta skreće pažnju na to kako se neprikosnovenost kao svojstvo ideje ljudskog dostojanstva pojavljuje u pravu i u kojem smislu predstavlja problem, zaključujući da evidentni nedostaci u pravnoj interpretaciji dostojanstva ukazuju na dublje, filozofske teškoće na kojma je izgrađena ideja ljudskog dostojanstva.

Urednica ciklusa Tanja Mijović.

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво