Stvaralaštvo kompozitora-gitarista s početka 19. veka

Dela Aaura Đulijanija i Filipa Granjanija.

Vodeći kompozitor u okviru prve generacije italijanskih virtuoza na modernoj gitari bio je Mauro Đulijani. Rođen u Napulju 1781. godine, Đulijani je, pored časova kontrapunkta, najpre učio da svira violončelo, ali se ubrzo odlučio za novi model gitare za šest žica kao instrument za koji će vezati svoju karijeru. Kako se u Italiji kompozitorima instrumentalne muzike poklanjalo malo pažnje, poput njegovih savremenika, odlučio se da profesionalni angažman ostvari van granica svoje domovine.

Preselivši se 1806. godine u Beč koji je, pored Pariza, važio za jedan od evropskih centara gitarističke umetnosti, Đulijani je svoje koncerte za gitaru izvodio na javnim koncertima i ubrzo postao cenjen kao virtuoz, kompozitor i pedagog. Njegove kompozicije nastajale su u trenutku kada je literature za gitaru i dalje bilo relativno malo, te su njegovi opusi neretko bili pionirski u odnosu na potrebe muzičara-amatera koji su gitaru koristili za kamerno kućno muziciranje. Na taj način nastao je zadivljujući autorski doprinos od čak stotinu i pedeset izdanja sa brojevima opusa, kao i sedamdesetak kompozicija bez broja opusa, čime je ovaj autora postao miljenik kako kupaca muzikalija, tako i vodećih bečkih muzičkih izdavača. Posebno je vredan pažnje Đulijanijev način beleženja muzike za gitaru, u violinskom ključu, sa pažljivim markiranjem muzičkih planova pomoću smera notnih vratova i dosledno ispisanog višeglasnog sloga.

Autor emisije: Srđan Atanasovski

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи