Istorijski snimci

Pijanista Klaudio Arau izvodi Šest varijacija u Ef-duru opus 34 i Eroika varijacije, opus 35 Ludviga van Betovena. Snimci su iz 1941. godine.

Jedan od najznačajnijih pijanista XX veka, Klaudio Arau rođen je 1903. godine u Čileu, a pažnju javnosti privukao je već sa pet godina kada je kao čudo od deteta održao svoj prvi javni nastup. Sa osam godina odlazi u Nemačku gde započinje formalno muzičko obrazovanje kod Martina Krauza, učenika Franca Lista. O izuzetnom talentu i brzom napredovanju mladog umetnika svedoči činjenica da je u jedanaestoj godini već svirao Listove Transcendentalne etide koje važe za najzahtevnija dela celokupne pijanističke literature. Blistav početak karijere koji su obeležile serije koncerata posvećene ostvarenjima pojedinačnih kompozitora, koje je Arau priređivao tokom tridesetih godina u Nemačkoj i širom Evrope, prekinut je izbijanjem Drugog svetskog rata, kada umetnik sa porodicom odlazi u Sjedinjene Američke Države gde će ubrzo dobiti državljanstvo. U decenijama po završetku rata, Arau se uzdigao u jednog od najcenjenijih interpretatora, koji je pored karijere koncertnog muzičara na brojnim svetskim scenama, uporedo delovao i kao studijski muzičar, snimajući za više diskografskih kuća, među kojima najviše za Filips, za koji je načinio zapise gotovo celokupnih opusa glavnih figura muzičkog klasicizma i romantizma.

Klaudio Arau je važio za pijanistu izuzetno stabilne tehnike i neskrivenog intelektualnog pristupa u tumačenju literature, što je razultiralo svojevrsnom ozbiljnošću njegovog muzičkog izraza. Po mišljenju Harolda Šonberga, svojim dinamičkim opsegom Arauov ton bio je zaostavština romantičarske tradicije pod kojom se ovaj pijanista formirao, ali je za razliku od romantičarske generacije, Arau umesto tonskog kolorizma oblikovao nešto hladniji, objektivizovani zvuk. Izuzetan virtuoz u svojim mlađim godinama, u zrelom životnom dobu sve više je težio analitičkom pristupu i sporijim tempima, ali su njegove interpretacije uvek odisale perfektno izrađenom tehnikom.

Urednik emisije: Stefan Cvetković

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво