Fridrih Veliki i flauta

U ciklusu koji priređujemo povodom obeležavanja 300. godišnjice rođenja Fridriha II Velikog, kralja Pruske, istaknutog mecene i vrsnog muzičara, upoznaćete se sa delima koje je ovaj prosvećeni vladar komponovao i izvodio na svom omiljenom instrumentu, poprečnoj flauti. U prvoj emisiji slušaćete kompozicije Františeka Bende, Fridriha II Velikog i Karla Filipa Emanuela Baha.

Još od malih nogu Fridrih Veliki je počeo da svira flautu, ne bi li u mladosti izrastao u veštog amatera-flautistu i umešnog kompozitora dela za ovaj instrument. Pored toga što je za vreme svoje vladavine podsticao bogat muzički i pozorišni život u prestonom Berlinu, Fridrih Veliki je na svom dvoru u Potsdamu skoro svake večeri organizovao muzičke događaje za odabrane muzičare i publiku, na kojima se kralj pojavljivao u ulozi virtouza na flauti. Prema svedočanstvima njegovih savremenika, Fridrihova umešnost nije bila zanemarljiva. Engleski istoričar muzike Čarls Berni je povodom svoje posete Potsdamu, zabeležio sledeće:

Njegovo Veličanstvo je izvelo solo partove flaute sa velikom preciznošću, njegovo ukrašavanje je bilo jasno i ujednačeno, njegova tehnika prstiju briljantna, a ukus čist i jednostavan. Bio sam vrlo zadovoljan, a i iznenađen urednošću njegovog izvođenja alegro stavova, kao i ekspresijom i osećajnošću u adađo stavovima; ukratko, njegova interpretacija je prevazilazila, u mnogim pogledima, sve što bejah čuo među diletantima, pa čak i profesorima.

Sagledavajući Bernijevo svedočanstvo sa uvidom u tehničke zahteve kompozicija koje su izvođene na Fridrihovom dvoru, može se zaključiti da je Fridrihova tehnička veština bila zaista na visokom nivou.

Pored toga što je sam svirao i komponovao za flautu, Fridrih Veliki je u toku svoje vladavine angažovao niz muzičara koji su bili vrsni poznavaoci ovog instrumenta. Raznovrsna dela komponovana za flautu za potrebe muziciranja na dvoru Fridriha Velikog predstavljaju, stoga, ogroman doprinos literaturi za ovaj insturment u 18. veku. František Benda, violinista i kompozitor, pridružio se kapeli Fridriha Velikog još 1733. godine, kada je Fridrih bio princ prestolonasledik i obitavao u svojoj rezidenciji u Rupinu, a ostao je u Fridrihovoj službi sve do svoje smrti 1786. godine, nekoliko meseci pre nego što je i sam kralj preminuo. U svojoj autobiografiji iz 1763. godine Benda smelo navodi da je pratio kraljeve interpretacije preko deset hiljada puta. Iako u opusu ovog kompozitora dominiraju dela za njegov instrument, odnosno violinu, Benda je u toku službe pri dvoru komponovao i niz koncerta za flautu koji su uglavnom koncipirani u molskim tonalitetima i u kojima se može primetiti prisustvo takozvanog Sturm und Drang stila, karakterističnog za simfonijski izraz austrijskih i nemačkih kompozitora 70-ih godina 18. veka.

Još jedan kompozitor na dvoru u Potsdamu koji je u toku svog angažmana dao značajan doprinos flautističkoj literaturi, iako sam nije bio flautista, bio je Karl Filip Emanuel Bah. Bahov sin je 28 godina služio kao kraljev korepetitor primajući relativno malu platu, te se čini da njegovo kompozitorsko umeće nije preterano interesovalo Fridriha Velikog. Njegov Koncert za flautu u A-duru, H.438, iz 1753. godine, vivaldijevskog je tipa, a postoji i u verzijama za čembalo i za violončelo, pri čemu je verzija za flautu verovatno bila namenjena Joakimu Kvancu.

 

Autor emisije: Srđan Atanasovski

 

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво