„Ladom“ kroz svet

Putopisac Viktor Lazić obišao je celu Evropu, više od polovine Rusije, Kazahstan i Ukrajinu i to „ladom“. Jedino društvo bila mu je lutka Mileva, koja mu je, sa promenljivim uspehom, pomagala u teranju lopova.

Kroz Evropu, preko Azije do Australije, i nazad. Dugo putovanje, ali ne i neizvodljivo. Ali, zamislite da veliki deo tog puta prevalite "ladom". Sada verovatno i najveći entuzijasti odmahuju glavom. Ipak, sve je to, za 15 meseci uradio Viktor Lazić, putopisac lista "Pres".

Lazić, koji se odvažio da krene na ovakav put, obišao je celu Evropu, više od polovine Rusije, Kazahstan i Ukrajinu, a onda je do Australije morao avionom.

Na povratku, od Vladivostoka, ponovo automobilom do Srbije. "Ladu" je kaže, izabrao jer nije imao mnogo para, i zato što svuda prolazi. Kvarila se tridesetak puta, ali samo jednom kritično.

"Najveći kvar mi se dogodio u Mongoliji u pustinji Gobi što je najgore mesto gde može da vam se pokvari auto. Međutim, našao sam neke Mongole koji su vozili ladu pre 20 godina pa su mi pomogli", priča Lazić.

"Svetsko čudo" u Sibiru 

Poneo je ogromne količine konzervi koje su mu trajale gotovo do Vladivostoka. Gasom se lako snabdevao jer je za evro u azijskim zemljama kupovao po četiri ili pet litara goriva. Kada mu je ponestajalo novca, prevodio je preko interneta. I nastavljao put.

"Baš u Rusiji, u Sibiru kada sam došao jedan prijatelj je počeo da zove rođake i vikao - došao živ Srbin u 'ladi' - dođite da vidite čudo svetsko", rekao je Lazić.

"Ladom" je krenuo i zato što je verovao da niko neće da je ukrade. Ipak, za svaki slučaj je poveo i lutku Milevu, jer je često noćivao u kolima, kako bi eventualni napadači, mislili da nije sam. Mada, to nije uvek pomagalo.

"Sedam fotoaparata je ukradeno, jednom su čak pokušali da mi obiju kola dok smo Mileva i ja bili unutra", rekao je Lazić.

Drugi deo putovanja Viktor planira već u decembru, i to po Africi ili Južnoj Americi. Ovog leta objaviće knjigu o prvom delu puta, koji je iskoristio i da završi disertaciju iz kineskog prava i naučni rad za Institut Jovan Cvijić, za šta je prikupljao materijal.

Број коментара 17

Пошаљи коментар
Види још

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 25. април 2024.
13° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво