Golemo mesto, kodža ljudi

Govor juga Srbije je specifičan ali se sve manje koristi u izvornom obliku. Uglavnom je to mešavina sa književnim jezikom ili žargonom. Niški, vranjski, pirotski govor od zaborava čuvaju stariji.

„Niš je malecak grad po broj slova, al u njega ima kodža ljudi. I svi vreve kako oće. Čuva se i čuje se stari niški govor, ali u Niš kao u najgolem grad na jug Srbije dolaze i Leskovčani, Piroćanci i Vranjanci“, objašnjava dopisnica RTS-a Danica Mirić.

„E, ubavo ga reče ti toj Danče, ali ti dođe u Vranje. A i vranjski govor je isto ubav i melodičan, razgaljuje gu dušu. A razumev ga i Piroćanci odlično“, odvratila je njena koleginica Danijela Manić Stojilković.

Učenica iz Pirota kaže da joj govor njenog kraja jeste neobičan, ali pošto ga sluša od malena razume ga i zanimljiv joj je.

„On ne samo da ne odumire već dobija novu dimenziju time što sve veći broj onih koji se late pera, u lepoj književnosti, u satiri, u humoru, u poeziji, bave se pirotskim govorom i pišu na pirotskom i iz dana u dan se otkriva bogatstvo govora u svim oblastima“, naglašava Tomislav G. Panajotović, publicista iz Pirota.

„Knjige što su se pisale nekad na vranjski govor kak gi je pisaja Bora Stanković, pišev se i s'd, ali drugačije. A ovde u biblioteku čuvav se u zavičajno odeljenje od zaborav“, najavljuje Danijela Manić Stojilković.

„Postoje zavičajni pisci koji čuvaju i neguju taj kadimlijski jezik, taj pradedovski jezik koji se izgubio pedesetih godina 20. veka. A govorili su, ljudi su govorili tim starim, pradedovskim jezicima u 19. veku i već od pedesetih godina dolazi do modifikacije i do upotrebe raznih žargona“, ističe Mirjana Tomašević iz Biblioteke „Bora Stanković“ iz Vranje.

„Mladi Vranjanci nemav s'd od koga da naučiv, jer otac i majka u današnje vreme ne pričav naš vranjanski. Pričav si onakoj, ali mi koji sednemo i takoj pričamo, mi si se sve razumemo“, zbori Srđan Trajković, iz Vranje.

„Gledaj, s'g će ti objasnim. Idemo ti, ja i ona, idemo pokraj reku. Sad, pazi, jedna operacija se dešava. Ja vikam, ja se utrkalja, ti se uačka, ovaj se uddžipka u reku. S'd pazi, i ja sam padnaja u reku, i ona je padnala u reku, i ti si padnala u reku. I gnjždc, mokri smo svi." dodaje Toma Vlajinac, stari Vranjanac.

Na kraju, Danijela i Danica su odlučile da predahnu.

A be, Danče, mi mlogo zborimo, će jedemo li nešto?
Će jedemo, što će jedemo?
Pa ne znam, ili vranjsku samsu ili niški burek?
Pa dobro, što god da jedemo, će ga izedemo s merak.
Ako.

Devojče, može li jedan burek, u stvari dva? Hvala, će si ga izedemo u slast.
Mmm, ubav je burek, al bolje da ne zborimo s puna usta.
Ako, će si jedemo.

Број коментара 11

Пошаљи коментар
Види још

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

петак, 26. април 2024.
19° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво