Vez – umetnost prošlih vremena

Nekada su od malih nogu devojčice učile da vezu. Devojke su sate provodile ukrašavajući odeću, vezući goblene i ukrase za domaćinstvo. Ipak, u poslednjih nekoliko decenija, čini se da ova umetnost polako nestaje.

Pokrsnica, dupli bod, goblen vez, vez sa zlatnim nitima, vez na plišu ili pamuku – samo su neke od od tehinika koje je moguće naučiti na radionicama veza koje se organizuju u okviru Etnografskog muzeja, Manakova kuća. 

„Cilj škole je u stvari obnavljanje tradicije. Renesansa tradicije koja je važna. Naš narod je zaboravio na to, s jedne strane, a s druge strane da očuvamo naš identitet kao nacije. Uči se vez po pismu, vez po broju, kosovskometohijski vez, i kosovskometohijski vez između dva svetska rata i na kraju zlatovez“,  naglašava dr Vera Marković, likovni umetnik.

Vez koji nastaje na ovoj umetničkoj radionici radi se po motivima sa različitih odevnih predmeta koji čine etnografsku spomen-zbirku Hristifora Crnilovića, koju je moguće videti kao stalnu postavku u okviru tog muzeja. 

„Hristifor Crnilović je bio privučen lepotom i likovnošću veza na narodnoj nošnji. Ostavio nam je etnografsku spomen zbirku od 2.600 predmeta, 1.600 fotografija i 22.000 strana rukopisne građe koja nam služi za izvor proučavanja tog perioda. Na stalnoj postavci imamo izložbu narodne ženske nošnje i nakit s kraja 19. i početka 19. veka. Te bodove uče polaznice kursa u Manakovoj kući“, objašnjava kustos Maja Marjanović.

Od Jefimije, koja je zlatnim koncem na crvenoj tkanini izvezla čuvenu Pohvalu knezu Lazaru, preko naših baka koje su vezle različite slike i motive i stvarale predivne goblene, vez na platnu uvek je bio deo srpske tradicije.

Jedan od vezova koji se uči na ovoj radionici je i zlatovez, zahtevna tehnika, rad sa sintetičkim i metalnim nitima.

Jedna od polaznica kursa Biljana Aćimović želela je da nauči zlatovez jer smatra da je to vrhunac ove veštine.

„Mora se imati dobro oko, ali jako je važan i motiv koji vezete. Da li je neki floralni ili drugačiji i jako je važan alat. Igle moraju da budu baš jako zaoštrene da može da se probije platno na određenom mestu, jer ako pomerite iglu samo za jedno mesto, to se savršeno vidi i ne može da se popravi“, dodaje polaznica Biljana Aćimović.

Osim što se uče različite vrste veza, ovde se uči i kako se održavaju predmete sa vezom, kao i upoznavanja s alatom koji je potreban za rad.

Vez se može raditi na različitim materijalima, svetlim, tamnim, tankim, plišu, pletenim. Vreme će pokazati koliko će ove stare tehnike ukrašavanja materijala imati budućnost. Za sada ova umetnost opstaje zahvaljujući ljubavi pojedinaca koji se bore da u modernom dobu sačuvaju ostatke nekadašnjeg vremena.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

уторак, 23. април 2024.
15° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво