Delić odežde Isusa Hrista prvi put u Beogradu

Hiton Isusa Hrista, deo njegove odeće natopljen krvlju kada je razapet na Golgoti, prvi put je u Srbiji, a doneli su ga ruski monasi po blagoslovu ruskog patrijarha Kirila.

Jedna od najvećih hrišćanskih svetinja razlog je što veliki broj vernika ovih dana u redovima stoji pred Crkvom Svetog Jovana na Petlovom brdu u Beogradu, neki od njih i u veri da će im svetinja pomoći da se reše svojih nevolja i tegoba.

Hiton ili časnu rizu su iz Rusije doneli ruski monasi Arsenije i Valentin iz Spaso-Jakovljevsko-Dimitrijevskog manastira iz Velikog Rostova, u okviru Moskovske patrijaršije, a prema svedočenju monaha Arsenija, svakodnevno vernici, koji dolaze i iz unutrašnjosti, puni strahopoštovanja strpljivo čekaju u redu da se poklone svetoj relikviji.

Monah Arsenije je rekao Tanjugu da se „dešavaju čuda“ kada vernici dođu u dodir sa hitonom –„po meri vere“ svakog čoveka.

Hiton je deo Isusove odeće koju je napravila Bogorodica, jednodelna tkanina bez ijednog šava od tanke kamilaste kose ili dlake.

Svetinja je nestajala bez traga i nekoliko puta je bila pronalažena, a početkom devetog veka hiton je doniran Karlu Velikom prilikom njegovog krunisanja.

„Nakon toga svetinja je postavljena u opatiju francuskog grada Aržantej u blizini Pariza. Pre četiri godine delić hitona donet je u Jaroslavsku eparhiju Ruske pravoslavne crkve“, kaže monah Arsenije.

Zapisi svedoče kako su se čuda božija dešavala i da je pomoć od Boga došla do mnogih ljudi koji su uspeli da dodirnu svetinju ili da se samo mole oko nje.

Monah Arsenije ističe da je hiton jedna od najvećih hrišćanskih svetinja i da se ta dolama nalazila na Isusu u vreme njegovog stradanja na Veliki petak kada je razapet i da je tom prilikom natopljen krvlju.

„Kada je Isus skončao na krstu rimski vojnici su bacali kocku za prvu odeždu kome će pripasti, dok hiton, pošto je bio prelep nisu hteli da dele nego su ga skinuli celog. Taj hiton se nalazi samo na tri mesta u svetu, u Gruziji, u Nemačkoj i deo hitona u Rusiji“, objašnjava ruski monah.

Srbija je, kako kaže, prva zemlja u koju je stigao hiton iz Rusije pre četiri meseca i to na zahtev srpskog naroda koji je molio ruskog patrijaha da ta svetinja dođe u Srbiju.

Dodaje da je ruski patrijarh blagoslavio da hiton obiđe sve eparhije u Srbiji da bi se narod okrepio u veri i da bi bio mir među ljudima.

Ruski monasi sa hitonom bili su već u Leskovcu, Šapcu, Vranju, Pančevu i u drugim mestima, a sada je hiton prvi put donet u Beograd.

Starešina hrama Rođenja svetog Jovana Krstitelja na Petlovom brdu, otac Predrag Todorović kaže da je hiton stigao prošle sedmice, uz blagoslove njihove svetosti patrijarha moskovskog Kirila i patrijarha Irineja, i da od tada vernici iz Srbije, bivših republika i inostranstva dolaze na poklonjenje.

Dočekuje ih sveštenstvo koje dežura od jutra do mraka čitajući molitve.

„Imali smo nekoliko poklonika iz Nemačke, Austrije, Slovenije, ljudi su čuli za ovu svetinju i dolaze da joj se poklone, da se pomole Bogu pred njom, jer zaista ovo je retka prilika da ovako nešto veliko dođe u arhiepiskopiju i posebno u naš hram“, istakao je Todorović.

Hiton je deo haljine koju je Isus Hristos nosio kada je krenuo na stradanje, a tkala ga je njegova majka, presveta Bogorodica svojim prečistim i neukaljanim rukama.

„I to parče tkanine, hitona koji je ovde na celivanju je natopljen Hristovom krvlju“, naglašava Todorović.

Hiton će u Hramu Svetog Jovana Krstitelja ostati do 4. avgusta, kaže otac Predrag Todorović i dodaje da će posle toga ova svetinja biti u Hramu Svetog Georgija na Banovom Brdu, a nakon toga i u Hramu Svetog Nikolaja u Zemunu.

Ruskim monasima je produžena viza i nastaviće da idu po Srbiji, a obići će i Republiku Srpsku, kažu ljudi iz njihove pratnje.

Број коментара 7

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

среда, 18. септембар 2024.
17° C

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи