Jesu li sarajevski ćevapi najbolji

Ove godine sarajevski ćevap uvršten je među sto najboljih jela sveta. Od mogućih pet zvezdica ocenjen je sa 4,2. Da li je zaista tako dobar kao što se priča po čaršiji i mogu li mu parirati ostali, na licu mesta – u Sarajevu je proveravala ekipa RTS-a.

Kada zamirišu ćevapi, da li vam je u tom trenutku bitno jesu li sarajevski, banjalučki, pazarski ili leskovački? Ako je verovati portalu „Tejst atlas“ mnogima je to važno, pa su tako sarajevski ćevapi uvršteni među sto najboljih jela sveta.

Tragom ove informacije, ili bolje rečeno, prateći miris ćevapa, obreli smo se na Baščaršiji. Tu od čoveka koji je za 33 godine napravio toliko ćevapa da bi mogao da nahranini čitav Trebević ili Jahorinu, pokušavamo da saznamo po čemu se to izdvajaju sarajevski.

„Važno je meso, važna je usluga, važan je ambijent. Eto, vi ste došli, smejete se sa nama, nismo namrgođeni, a to je broj jedan u ovom poslu, kao i kvalitet“, kaže Abit Šaćiri iz sarajevske ćevabdžinice „Željo“.

Recept ne otkriva, jer je strogo čuvana tajna. Zato pokušavamo da ga saznamo kod konkurencije.

„Pravi se od telećeg mesa, junećeg, kako ko, neko dodaje so, neko dodaje hleb, kod nas je isključivo samo meso sa začinima, i zato i jeste najbolji“, tvrdi Dino Došlić iz ćevabdžinice „Hodžić“ u Sarajevu.

Svaka ćevabdžinica ovde čuva tajnu, ali ono što ne kriju i što vole da istaknu jeste to koliko su ćevapi popularni među domaćom rajom, ali i turistima.

„Čim se jede u sedam sati ujutru, onda je baš popularan. Kad mogu da jedu za doručak, verovatno je najpopularniji“, ističe Došlić.

Nematerijalna baština 

Za sarajevski je možda više ljudi čulo, ali istinski zaljubljenici u ćevape ne bi zaboravili ni banjalučke. Koliko o njima misle Banjalučani najbolje govori to što su ih uvrstili u nematerijalnu baštinu. Šta razlikuje sarajevski i banjalučki ćevap, otkriva nam čovek koji pravi i jedne i druge.

„Prvo da se našalim, 285 km je razlika. To je jedno, a drugo, Banja Luka je uvek htela da bude autohtona da ima nešto svoje, eto sad imaju i taj banjalučki ćevap, koji je jako pikantan. Ne radi se u komadima kao sarajevski, već u pločicama. Servira se u velikoj porciji četiri komada, u srednjoj – tri, u maloj – dva. Meso je potpuno isto s tim što je glavna razlika u začinima. U sarajevskom nema belog luka, a u banjalučkom ga ima“, objašnjava Zoran Kuzmanović, vlasnik ćevabdžinice „Cica“.

Za razliku od komšija, u Srbiji se ponose leskovačkim ćevapima. Svake godine krajem avgusta odaju im počast na gastonomskoj manifestaciji u Leskovcu. Osim u tom gradu, roštilj koji nosi naziv leskovački, može se jesti širom Srbije. Ali da bi opravdao naziv, određeni uslovi moraju se ispoštovati.

„Specifičnost našeg roštilja jeste u tome što je tradicionalna receptura naših majstora. Meso je čista junetina i priprema se tri dana. Pored toga što na određenoj temperaturi pečemo to meso, treba ga dobro i servirati, sa lukom obavezno, i na toplom tanjiru, kako bi proizvod bio adekvatno kompletan“, kaže Momčilo Conić, profesor gastronomije na Visokoj poslovnoj školi strukovnih studija u Leskovcu.

Topla rešetka 

Kompletan ukus daje i pazarski ćevap, tvrde oni koji ga prave. A prave ga isključivo od junećeg mesa. Izbor mesa je važan podjednako koliko i samo pečenje, koje utiče na ukus.

„Tajna je da rešetka bude topla i da se on na rešetki peče, a ne na žaru. Znači sva je tajna u tome da se izbegne miris ćumura, miris gareži tako što će se peći na čistoj i toploj rešetki“, ističe Bojan Šekularac, vlasnik ćevabdžinice „Panter“.

A ako ne uspete sve da pojedete, slobodno ostavite za sutra, jer pazarski ćevap može i hladan da se jede.

Ne poričemo da sarajevski ćevap zaslužuje da se nađe među sto najboljih jela sveta, ali mislimo da uspešno mogu da mu pariraju banjalučki, pazarski i leskovački ćevap. Sve je stvar ukusa, a ukus zavisi od toga gde i sa kim ćevape jedete.

Број коментара 19

Пошаљи коментар
Види још

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 25. април 2024.
13° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво