Opanci su srpski izuzetni

Opanak se pominje još u spisima vizantijskog cara Porfirogenita. Vremenom je ovaj deo tradicionalne nošnje izgubio ulogu u odevanju, ali ne i u očuvanju identiteta.

Opanak je laka seljačka obuća koja se kaišem ili oputom privezuje uz nogu. Opanak kao deo narodne nošnje i folklora u srpskom narodu potiče iz najstarijih vremena. Još se u spisima vizantijskog cara Porfirogenita spominje da se u srpskom narodu nosila obuća koja je rađena od kože.

Istoričar Svetozar Gačić naglašava da je jedan od najboljih primera srpskog nacionalnog identiteta, upravo srpski opanak.

„Ono što je najbitnije pomenuti je da su srpski ratnici još od perioda srednjeg veka, pogotovo u perioda oslobođenja srpskog naroda u borbi protiv Turaka i posebno u Prvom svetskom ratu nosili opanke koji su spasili hiljade i hiljade života srpskih ratnika i srpskog stanovništva“, ističe Gačić.

Danas je očuvanje ove tradicije presudno bitno za očuvanje srpskog identiteta kako bismo imali svest šta nas je kroz istoriju održalo.

U zavisnosti od kraja gde se opanak pravio, neki opanci su bili sa kljunom, a neki nisu. Uglavnom, opanci sa kljunom su predstavljali oznaku da je to muški opanak, objašnjava istoričar Svetozar Gačić.

Opanci su sroski izuzetni.
Kožni, laki, vrlo kvalitetni.
Izvezeni sa stotinu šara,
Rukom vrednih srpskih opančara.
Sa kaišima i velikim nosom,
Nosili ih preci sa ponosom.
U njima su terali volove,
U njima su išli u ratove.
Na Solunu, Kolubari, Ceru,
al ih nisu mogli da poderu.
Jer šiljkari nemaju izdera.

Број коментара 1

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 02. мај 2024.
17° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво