Praznici, dani za uživanje ili svađu?

Mnogim porodicama prva asocijacija na praznike su zajednički trenuci provedeni u odmoru i uživanju. Za pojedine praznici mogu da proteknu sasvim drugačije. U svađi i nasilju. Šta je to što u ljudima izaziva nervozu tokom prazničnih dana i da li su sve porodice podložne ovakvom ponašanju, proveravala je ekipa RTS-a.

Vatrometom mnogi simbolično isprate staru, a dočekaju Novu godinu i božićne praznike. Kod nekih umesto vatrometa eksplodiraju emocije, pa dane odmora provedu u razmiricama, svađama i sukobima. U prilog tome govori i sos linija za žene žrtve nasilja, koju je za vreme praznika pozvalo dva puta više žena nego tokom decembra.

„Psihičko nasilje je najčešće, ali ono često prati sve druge vrste nasilja, dakle ono se takođe ne prepoznaje, nego kad mi razgovaramo sa ženama i aktivno ih pitamo da li on radi to i to, one kažu, a da, kako da ne, i onda opisuju događaje, koje mi kasnije okarakterišemo omalovažavanje, izolacija, kontrola, ekonomnsko zlostavljanje, korišćenje dece protiv majke. Mada moram da priznam da ima dosta i fizičkog nasilja, od guranja, šamaranja do ozbiljnih povreda“, kaže Tanja Ignjatović iz Autonomnog ženskog centra.

Umesto u sopstvenoj, pet žena i četvoro dece praznike je provelo u Sigurnoj kući. Više posla je verovatno imala i policija, ali koliko puta su intervenisali, nismo uspeli da saznamo, jer nam nisu odgovorili na poslata pitanja. Praznični dani bili su radni i za advokate, jer kako kažu, početak nove godine za neke je značio i kraj braka. Samo u toku januara u jednu advokatsku kancelariju stiglo je čak desetak zahteva za razvod.

„Znate ona novogodišnja rezolucija da se promeni list, da se krene iznova, da se promeni ono što nije do tada valjalo. To je isto jedan trend i psihološki to svakako ima uticaja na nekoga ko odluči i primeti ili rekonstruiše da je prethodna godina bila stresna i puna svađa puna situacija koje nisu dobre ni za decu ni za supružnike i vode se onom logikom da je zdrav razvod bolji nego bolestan brak", smatra advokat Željko Simić.

Pre nego što shvate da je odnosu došao kraj, mnogi, nažalost, ne mogu da izbegnu neprijatne situacije. Ali zašto baš za praznike sukobi kulminiraju?

„Naši životi su organizovani oko raznih obaveza i nekada mi kada imamo problem u odnosu, taj problem 'razrešavamo' tako što 'utrouglimo nešto ili nekoga trećeg'. To može biti i posao, to može biti i neka aktivnost van kuće, to može biti bilo šta, kada se to treće ostavi sa strane, i ostane odnos jedan na jedan tu zapravo kreće to trenje koje ima potencijal da bude varnica, a iz toga može da nastane i vatra“, objašnjava porodična psihoterapeutkinja Radmila Vulić Bojović.

Poremećene odnose unutar porodice ne može spasti ni vreme koje se provodi sa prijateljima i familijom. Naprotiv, tenzije su tada veće, a teren još klizaviji.

„To su okolnosti u kojima se možda malo više konzumira alkohol, u kojima partneri odlaze u goste ili im dolaze gosti, gde oni mogu da ih optužuju pred drugima, što oni često rade, ili da ih okrivljuju. Tu su i ljubomorne optužbe, koje počinju verbalno, ali često eskaliraju“, tvrde u Autonomnom ženskom centru.

Svedoci sukoba su najčešće deca, kojima porodica umesto sigurnosti i bezbrižnosti postaje izvor ranjivosti i bola. A kada jednom izgube veru u roditelje kasnije im ni jedan praznik to ne može povratiti.

Istina je da su praznici idealna prilika da se porodica okupi, ali za pojedine praznična atmosfera je dodatni pritisak i okidač za raspravu, neretko i nasilje. To se najčešće dešava porodicama čiji su odnosi već duže vreme narušeni. U stabilnim porodicama praznici su svakako vreme za uživanje.

Број коментара 3

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

уторак, 23. април 2024.
12° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво