Čudesna dolina Poblaćnice čuva tragove davnih ljudskih zajednica

Reka Poblaćnica, pritoka Lima u pribojskoj opštini, poznata je, uglavnom, kao stanište potočne pastrmke, i prirodno mrestilište mladice i lipljena. Malo je onih koji znaju da Poblaćnica i njena pitoma dolina, čuvaju i bogato kulturno istorijsko nasleđe, još iz doba starčevačke i vinčanske kulture i posve neobične, slane i mineralne izvore.

Nevelika Poblaćnica, pritoka Lima, na svom priobalju čuva tragove davnih ljudskih zajednica, čije humke još stoje nedirnute i podgrevaju priče o velikašima sahranjenim u zlatnim kočijama.

„Čudo, čudo ima i sve je pod zemljom. I u mom dvorištu, ali ja ne znam šta je. Humka neka ima, ali ne znam šta je. Ne diramo, čekamo istraživanja, i ja bih volela što pre da se istraži, da vidimo šta je“, kaže Vezira Saković iz Zabrnjica kod Priboja.

Od četrdesetak evidentiranih, arheolozi su istražili 13, i pronašli grobove, koplja, keramiku i nakit od srebra, iz prve polovine drugog veka pre nove ere. Pronađen je i jedan broj posuda iz Grčke, što potvrđuje da je dolina Poblaćnice u to vreme bila važan komunikacijski pravac.

„Kada pogledamo sve te grobnice, znači od tih koje su iz kasnog eneolita, ranog bronzanog doba, gvozdenog doba, do poznog gvozdenog doba, znači, u faktički, dve – dve i po hiljade godina, ovde postoje, iz svakog perioda, nalazi i oni su značajni za istorijat ovoga kraja“, objašnjava Savo Derikonjić, direktor Zavičajnog muzeja Priboja.

Praistorijski tragovi stočara, zemljoradnika, rudara i ratnika, svedoče da su ovde ljudi znali da koriste ono što im je priroda dala, pa i neobične izvore, čija voda i danas, spirajući rudu gvožđa ostavlja oksidni trag.

„Tri slane vode i tri kisele, ovde na području od kilometar i po. Pa dosta naroda dolazi leti, troši, pije tu vodu, nose za Rudo, kažu da je dobra za bubrege“, kaže Nedeljko Stevanović iz Krajčinovića kod Priboja.

Arheološka istraživanja završena su u Poblaćnici pre više od četvrt veka. Slane i mineralne izvore niko i ne ispituje, i ova čudesna dolina, polako pada u zaborav.

Tek ponekad, mašta prizove predanje o zakopanim zlatnim kočijama, ali retko ko shvati da je blago, zapravo, u ovoj zemlji i ovoj reci, koje su oduvek bile dobro mesto za život.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

петак, 20. септембар 2024.
16° C

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи