Može li vojska da učini čoveka pedantnijim?

Da li vam je poznata ona priča kada se ćerka žali majci kako joj je muž neuredan, ne sklanja po kući, a majka kaže: „To je zato što nije služio vojsku“. A može li zaista vojska da utiče na to da neko postane pedantniji, organizovaniji ili je to samo predrasuda, proveravala je ekipa RTS-a.

Prva asocijacija na vojsku mnogima je vojnički pasulj. Oni koji su vojsku služili reći će vam da je možda i najbolji koji su ikada jeli, a oni koji u vojsku nisu išli propustili su da se uvere u to. A jesu li propustili još nešto što se samo u vojsci može naučiti?

„U vojsci se uči i da se organizuje posao i da se komanduje, u vojsci se srećemo i sa naoružanjem i opremom, učestvujemo u raznim vežbama, gađanjima što osim u civilstvu, lovu, i to sa onim običnim puškama ne možete sresti nigde“, objašnjava pukovnik Srećko Kuzmanović, zadužen za moral u Vojsci Srbije.

Ali može li vojska da vas nauči da budete organizovaniji, pedantniji, vredniji... Ili je poput studiranja – da sa poslednjim ispitom studentske navike odlaze u zaborav? Ako je verovati onima koji trenutno služe vojni rok – može.

„Pre svega stekao sam radnu naviku i naviku da iza sebe sklanjam i čistim i sve ovo što se uči u vojsci, što nisam radio u civilnom životu. Moja majka i verenica bile su iznenađene“, kaže Aleksa Pavlović.

Na njega se nadovezuje pukovnik Kuzmanović koji smatra da se deo pozitivnih navika stečenih u vojsci zadržava i kada se skine uniforma, a da se deo vraća na staro.

Vojničkoj pedantnosti, samo pred kamerama, učio je i glumac Bojan Perić u seriji Vojna akademija. Iako ga mnogi vide kao vojnika, Bojan sebe ne vidi u odelu van ekrana.

„Ti gubiš godinu dana mogućnosti da negde prosperiraš u životu sa tog poslovnog aspekta i mislim da je to jedan svima bitan faktor da odmah nakon fakulteta kada su još u tom učenju, razmišljanju kako šta dalje, kako da formiraš porodicu, kako da se formiraš kao ličnost u poslu mislim da je tada jako bitno da odmah uploviš u posao“, smatra glumac Vojne akademije.

To da li se ljudi menjaju u vojsci nauka još nije dokazala. Ali jeste da se navike menjaju u zavisnosti od toga koliko su motivisani. Hoće li vojska na nekoga delovati pozitivno ili negativno zavisi od toga kako su roditelji vaspitali dete, tvrdi psiholog Fedor Munižaba.

„Ako su, recimo, roditelji bili izuzetno zaštitnički raspoloženi prema svom mezimcu, onda je moguće da vojska bude jedno dodatno sazrevanje, jedno otrežnjenje možda da svet nije tu zbog njih nego da i oni moraju nešto sami da urade da bi se snašli u tom svetu“, objašnjava Munižaba.

Isto tako nametanje autoriteta može da izazove buntovništvo, a to nam psiholog potvrđuje na svom primeru.

„Jedino što mogu da pamtim jeste da su me baš ozbiljno forsirali u spremanju kreveta i da ja nisam stekao naviku da nakon vojske spremam taj krevet već naprotiv“, seća se Munižaba.

I zato ako imate zamerku na muža nemojte za to kriviti neodlazak u vojsku. Ne poričemo da se tu korisne stvari mogu naučiti, ali za nered u kući krivca je opravdanije tražiti u nekoj drugoj fazi odrastanja i vaspitanja.

Број коментара 10

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 18. април 2024.
8° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво