U Prirodnjačkom muzeju otkrijte tajne stare više miliona godina

Prirodnjački muzej u depoima čuva više od dva miliona primeraka stena, minerala, fosila, biljaka, životinja. Muzej, koji je nedavno proslavio 120 godina postojanja, zbog nedostatka izložbenog prostora za sada nema stalnu postavku. Za početak naredne školske godine njegovi stručnjaci najavljuju tematske radionice i predavanja za najmlađe.

Ćilibar star 30 milona godina, zub bebe mamuta ili ostaci stepskog bizona koji je nekada živeo na našim prostorima samo su neki od eksponata koji se nalaze u depoima Muzeja prirode.

„Upravo se nalazimo u zbirci na otvorenom u dvorištu Prirodnjačkog muzeja, mi je popularno zovemo bizonarijum jer se tu nalaze lobanje stepskog bizona, koji je živeo u poslednjem ledenom dobu na našem području i one su stare oko 10.000 godina. Upravo tada je ta životinja nestala“, otkriva viši kustos, Aleksandra Savić. 

Ovde je i lična zbirka leptira i ptica koje je dr Arčibald Rajs sakupio i poklonio ovom muzeju. U brižljivo spakovanim kutijama herbarijuma čuva se oko 500.000 primeraka biljaka, među njima su i one kojima su se hranili dinosaurusi.

Deo neobične prirodnjačke zbirke je i školjka, stara 14 i po miliona godina, koja je nađena na Kalemegdanu.

„Na Kalemegdanu su nađeni fosili predivnih školjki koje pripadaju vrsti pektenu, ista takva vrsta je nađena u krečnjacima stene Tašmajdana, u parku. Te školjke su pravi dokaz postojanja nekadašnjih morskih uslova na našem prostoru. U pitanju je Badensko more, deo Panonskog mora, koje je pokrivalo ne samo teritoriju Srbije već i drugih regiona“, govori muzejski savetnik, Gordana Jovanović.

Od septembra, u muzeju će se održavati i radionice namenjene mališanima iz cele Srbije, u kojima će u Pančićevom kabinetu mališani moći da vide fosilne ostatke šišarke, krila vetruške, delove mamuta...

„Eksponati koje smo izdvojili iz naših zbirki moći će da se dotaknu –  poput fosila amonita, glavonožca koji je živeo u vreme dinosaorusa. Danas više ne živi, ali je nama poznat njegov rođak, nautilus“, ističe Sonja Srejić, kustos pedagog.

Stručnjaci muzeja kažu da je zbog nedostatka izložbenog prostora nemoguće javnosti pokazati sve eksponate koji se ovde čuvaju. Neke od njih za sada je moguće videti samo u tematskim izložbama u Galeriji muzeja na Kalemegdanu, kroz koju godišnje prođe više od 30.000 posetilaca.

Број коментара 2

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

уторак, 16. април 2024.
10° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво